Prijedlog izmjena Izbornoga zakona koji su predstavnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH dostavili u parlamentarnu proceduru prvo će se naći pred izaslanicima u Domu naroda Parlamenta BiH, a tamo imaju objektivnu priliku biti prihvaćene, dok će puno veća nepoznanica, odnosno svojevrsni test biti za bošnjačke političare i njihove stranke u Zastupničkom domu, piše Večernji list.
U Domu naroda, koji ima 15 izaslanika, predstavnici srpskih stranaka su se pozitivno izrazili o prijedlogu.
U suštini taj prijedlog osigurava malobrojnijim Hrvatima i Srbima da im Bošnjaci ne nameću predstavnike u Dom naroda FBiH, a Hrvatima i da im Bošnjaci ne biraju člana Predsjedništva BiH. “Ni mi ne želimo da nam drugi biraju naše političke predstavnike. Sasvim je logično da su Hrvati u pravu kada traže da sami biraju svoje predstavnike. Mislim da bi i Bošnjaci trebali prihvatiti tu vrstu priče, a ne da se špekulira o tome tko je kome birao političke predstavnike”, rekao je Dodik.
Slično je zahtjeve Hrvata ranije prokomentirao i čelnik SDS-a Vukota Govedarica. “Uvjeren sam kako je moguće postići dogovor i napokon razriješiti sve strahove hrvatskog naroda da im netko drugi bira člana Predsjedništva BiH. S druge strane, više puta smo ponovili da ćemo pozdraviti dogovor stranaka u FBiH”, ocijenio je Govedarica podupirući zahtjeve Hrvata.
S druge pak strane, potpredsjednik SDA Halid Genjac već je pronašao “problematične” prijedloge iz dokumenta koji su dostavili iz HNS-a, a potpisalo svih pet hrvatskih izaslanika, četvero iz HDZ-a BiH i jedan iz HDZ-a 1990.
Ono što je problematično u odnosu bošnjačkih političara nisu primjedbe na sam prijedlog koliko odbijanje samog prijedloga prije nego što je on ugledao svjetlo dana. Eventualne nejasnoće i nepreciznosti, pa i neke suštinske preinake se mogu načiniti i u amandmanskoj fazi, no bošnjački političari odlučili su se uglavnom odbaciti promjene izbornog zakona kao takve, bez obzira na njihov sadržaj.
Očigledno je da SDA, a vrlo vjerojatno i SBB, neće na sebe uzeti odgovornost prihvatanja zakona za koji bošnjačka ljevica odavno tvrdi da je uvod u “podjelu Bosne”.
Jedina nepoznanica kod ovog zakona jeste ponašanje hrvatskih zastupnika i izaslanika nakon što prijedlog ne prođe u Parlamentu.