Horvat kaže da je to velik događaj za Assangea koji je konačno stekao slobodu nakon 14 godina progona. “Prvo je bio u kućnom pritvoru, potom sedam godina u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu i onda još pet godina u zatvoru gdje je bio u nekoj vrsti samnice. On 14 godina nije vidio Sunce, a zbog toga što je radio ono što rade novinari i urednici”, rekao je.
“Grozna vijest za budućnost novinarstva”
“Ovo je grozna vijest za budućnost novinarstva. Ne zbog nagodbe koju je Assange sklopio sa SAD-om, nego zbog kriminalizacije novinarstva koja se dogodila prije. Nije on u nagodbi priznao krivnju nego je upozorio SAD da postoji kontradikcija između prvog amandmana SAD-a i zakona o špijunaži prema kojem je trebao završiti 175 godina u zatvoru. Taj zakon seže iz 1917. godine kada se vodio Prvi svjetski rat, i taj bi se zakon i u budućnosti mogao koristiti”, dodao je.
Assange je australski državljanin i Horvat kaže da su u početku vlasti u toj zemlji bile “u krevetu sa SAD-om”, ali da su zadnjih nekoliko godina radili na diplomatskom planu da se on oslobodi.
“Mislim da je ovdje svima jasno o čemu se ovdje radi, a to je da je čovjek nedužan bio 5 godina u zatvoru, 14 godina u progonstvu, zbog razotkrivanja američkih ratnih zločina”, naveo je Horvat.
Brojne afere
“Wikileaks nije bilo hakiranje. Nije Assange ušao u nečije računalo i izvadio podatke i objavio, nego je imao izvor, imao je osobu koja je svjedočila nekom zločinu i pristupila organizaciji Wikileaks. Tako su oni objavljivali masu podataka o korupciji u Rusiji, o Siriji, o MMF-u i slično, ali što je sjelo na žulj SAD-u je 2007. kada je Chelsea Manning poslala snimku u kojoj se vidi da američki vojni helikopter ubija Reutersove novinare i civile”, objasnio je.
“Ono što nije bilo u optužbi, a prelilo je čašu, je da je Wikileaks objavio tajne podatke špijuniranja CIA-e. Oni su ga prisluškivali dok je bio u ekvadorskom veleposlanstvu. I ja sam se sam našao na toj listi jer sam ga posjećivao”, dodao je.