Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je danas da je pozvala predstavnike Italije, Slovenije, Austrije i Mađarske da zajedno s Hrvatskom proglase Alpe–Adria regiju slobodnu od genetski modificiranih organizama (GMO), ističući pritom da su istraživanja pokazala da GMO štetno djeluje na biološku raznolikost, da utječe na izumiranje drugih vrsta i radi nered u sustavu.
Po njezinim riječima, iz parlamentarnih odbora tih zemalja već je za to dobila potporu. Na konferenciji za novinare Petir je govorila o prijedlogu nove direktive EU-a o GMO-u, o kojoj je prije dva dana raspravljao Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Istaknula je kako je Hrvatska jedinstvena po tome što je u svim županijama zabranjena sjetva GMO-a, ali, unatoč tome, pelud s takvih usjeva može stići iz susjednih zemalja, javila je Hina.
Rekla je da se na tom odboru očitovala protiv predložene direktive jer smatra da ona ide na ruku multinacionalnim kompanijama iako se čini da zemljama članicama EU-a omogućuje da na svome teritoriju zabrane GMO usjeve.
“Mi se, primjerice, zalažemo za potpunu zabranu, a pet članica želi da se kod njih takvo sjeme sije”, rekla je Petir i objasnila da se zato u uredbi ide na kompromis.
Dodala je da bi zemlje koje žele zabraniti sjetvu GMO-a morale postići suglasnost s multinacionalnom kompanijom te da multinacionalna kompanija – ne postigne li se dogovor – može podignuti tužbu.
Objasnila je da država, ako je riječ o kultivaru koji je prošao odobrenje i može se staviti na tržište, a multinacionalna kompanija to želi učiniti, mora postići dogovor s kompanijom koja u suprotnome može podnijeti tužbu.
Zabrinjava i sporazum koji se potpisuje između SAD-a i EU-a, a kojim, rekla je, nisu zaštićeni interesi domaćih poljoprivrednih proizvođača i potrošača. Taj ugovor omogućuje i plasman hrvatskih proizvoda, ali i da, primjerice, hrvatski ekološki uzgoj jaja podrazumijeva izostanak obrade nekim sredstvima, što kod američkih nije slučaj.
Istaknula je kako smatra da zato, ako takva hrana dolazi na domaće tržište, treba uvesti stroži nadzor i mjere.
Petir je rekla i da se Hrvatska najlošije koristi novcem za pomoć poljoprivrednicima u brdsko-planinskim područjima ili u otežanim oblicima proizvodnje te da je povukla samo pet do šest posto tog novca.