Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u Vijeću sigurnosti UN-a će podnijeti 50. izvještaj o radu Vijeća za provedbu mira u BiH. Izvještaj se odnosi na period od 16. travnja do 21. listopada 2016. godine. Inzko kao glavni problem BiH u tom periodu vidi referendum o Danu RS, a zanimljiv mu je i pokušaj relativizacije napada bošnjačkog kandidata za načelnika općine Stolac Salmira kaplana na državu BiH tj. na predsjednika Općinskog izbornog povjerenstvaIvu Perića.
Također, Inzko istovremeno vidi „prijetnje miru i stabilnosti BiH“ i „izvanredan napredak države“.
„Ključni izazov u ovom periodu (travanj-listopad ove godine, op.a.) bilo je pitanje referenduma u Republici Srpskoj koji je organiziran usprkos odluci Ustavnog suda BiH. Referendum koji je proveden u rujnu prekršio je dvije konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda, onu od 26. studenog 2015. godine koja je proglasila 9. siječanj kao Dan Republike Srpske neustavnim i onu od 17. rujna ove godine kada je vlastima u RS naređeno da ne provedu referendum. Takvo ponašanje vlasti u RS-u predstavlja kršenje Daytonskog sporazuma u kojem stoji da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće“, napisao je Inzko u izještaju.
Zabrinut za mir, Hrvati ”navodno neravnopravni“
Također, konstatira kako je održavanje referenduma pokazatelj da vlasti RS-a ne uzimaju u obzir odluke donesene na državnoj razini kada im to ne odgovara.
„Zabrinut sam kako će to utjecati na mir i stabilnost, posebno ukoliko vlasti RS-a ne odustanu od ideje o referendumu za otcjepljenje kojim je vladajuća stranka ovog entiteta zaprijetila u 2018. godini. Zbog ozbiljnosti situacije podnio sam poseban izvještaj o referendumu i odlukama koje bi mogle ugroziti provođenje zakona“, navodi Inzko.
Dotaknuo se i hrvatskih političkih predstavnika napisavši kako je „usred provođenja referenduma u RS, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović uputio pismo Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC). Inzko piše kako je Čović u tom pismu opisa svoje poglede o „navodnoj nejednakoj zastupljenosti s kojom se suočavaju Hrvati u BiH, pogotovo u Federaciji“. Hrvatski član Predsjedništva je prdložio modele reorganizacije BiH, uključujući i teritorijalnu reorganizaciju Federacije.
U Stocu ”incident”, za Mostar odgovorni SDA i HDZ
„Građani su drugog listopada glasovali na šestim lokalnim izborima nakon rata. Čini se da su pobjednici one stranke koji u svojoj retorici naglašavaju interese jednog od tri konstitutivna naroda. Izbori su protekli uglavnom mirno, izuzev u Stocu gdje će se izborni proces morati ponoviti. U Srebrenici, gradu poznatom po genocidu, sporovi o konačnom rezultatu se još uvijek vode. Zbog propusta političkih stranaka, građani Mostara ni ovog puta nisu bili u mogućnosti glasovati. Stolac, Srebrenica i Mostar će zahtijevati posebnu pažnju međunarodne zajednice u narednom periodu kako bi se poboljšali međuetnički odnosi“, poručuje Inzko.
Kako je gore spomenuto, dodaje, građani Mostara su bili u nemogućnosti sudjelovati u drugom ciklusu lokalnih izbora za redom, zbog neuspjeha odgovornih političkih stranaka, primarno SDA i HDZ BiH, da primjene presudu Ustavnog Suda BiH iz 2010. godine o mostarskom izbornom sustavu
„Lokalni izbori su vidjeli jedan unutar-etnički incident u Stocu (u Federaciji) gdje je došlo do fizičkog obračuna između bošnjačog kandidata za načelnika i hrvatskog predsjednika Općinskog izborne komisije zbog navodnih nepravilnosti u glasovanju i manipuliranja na biračkim mjestima, što je rezultiralo time da je Središnje izborno povjerenstvo BiH suspendiralo izbore u općini Stolac do daljnjeg.“, napisao je Inzko.
„Idi kući, Srpska nastavlja da slavi“
Prema njegovim riječima, opći politički ambijent se pogoršao. Dok zemlja, dodaje, nastoji napraviti korake prema EU, skoro svaki korak naprijed je plaćan visokom cijenom i često je rezultirao neslaganjem, najčešće duž etničkih linija.
„Bio sam u velikom iskušenju da iskoristim izvršnu vlast u skladu sa politikom PIC-a, zbog narušavanja Ustavnog poretka, ali to nisam učinio. Tijekom perioda u kojem je praćeno stanje, teritorijalni integritet BiH najčešće su ugrožavale izjave koje su dolazile od lidera SNSD-a. Milorad Dodik je tvrdio da je RS država, a da BiH nije. Od vladajuće stranke u Republici Srpskoj sam dobio stotine razglednica s porukom: ‘Visoki predstavniče, idi kući, Srpska nastavlja da slavi’. Primio sam i dvadesetak prijetnji smrću zbog čega Tužiteljstvo BiH vodi istragu“, stoji u izvještaju Valentina Inzka.
Izvanredan napredak
„Postignuća BiH tijekom ovog perioda, unatoč ograničenosti, su vjerojatno čak i više nego izvanredna. Povodom značajnih političkih prepirki, BiH i EU su 18. srpnja inicirale Protokol o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a Vijeće ministara BiH je 23. kolovoza prhvatilo odluku EU koordinacijskog mehanizma. Ove dvije situacije su otvorile put za odluku EU Vijeća za opće poslove 20. rujna, pozivajući Europsku komisiju da potvrdi mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo EU, dajući zeleno svjetlo za sljedeći korak, pružajući BiH Eu upitnik“, ustvrdio je Inzko.
Vladajuće koalicije na državnoj i entiteskim razinama, napisao je, ostale su netaknute tijekom perioda izvještavanja, ali jaz između SDA i HDZ-a BiH u Federaciji je zaustavio rad u oba doma Parlamenta Federacije do sredine listopada.
J. Gudelj / Dnevnik.ba