Kakva je budućnost Europske unije nakon što je Europski parlament oštro osudio politiku Viktora Orbana? Prijeti li Mađarskoj oduzimanje prava glasa u Uniji. Je li strah od migrantske krize ojačao radikalnu desnicu?
Na ta i druga pitanja u Otvorenom urednika i voditelja Branka Nađvinskog odgovarali su Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj; Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ); Jozo Radoš, Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu (GLAS)
Žarko Puhovski, politički analitičar i Igor Tabak, vojni analitičar.
“Ključno je pitanje – pitanje suverenosti. Juncker je napomenuo da treba više takve suverensoti. I Orban je zagovornik te struje”, kazao je Žarko Puhovski. “Ovdje se radi da EU štiti građane Mađarske od mađarske većine. Pitanje je može li se probiti suverenost na uštrb prava manjima”, kazao je. Napomenuo da je Komisija, s druge strane – najveći centar moći koji nije pod kontrolom parlamenta. Radi se o paradoksu – da EK kao takav pokušava nametnuti drugačiji standard, smatra.
Željana Zovko napomenula je kako je EPP bio podijeljen oko glasovanja o izvješću o Mađarskoj. Ona je glasovala ‘protiv’ izvješća jer smatra da u cijelom procesu nije poštovana procedura – i to time što je odgovornost prebačena na Europski parlament. “Međutim bilo je razgovora s Viktorom Orbanom u smislu da se neke stvari moraju promijeniti”, kazala je. Jozo Radoš glasovao je ‘za izvješće’ koje je, kazao je – puno podataka ‘o prisluškivanju građana’, negativnog utjecaja na pravosuđe i demokraciju.
Željana Zovko nije željela komentirati navode da je glasovanje HDZ-ovaca u Europskom parlamentu, koji su ‘stali u obranu ‘ Orbana – dogovoreno na neformalnom susretu Orbana i Plenkovića na kojemu je bilo riječi o Zsoltu Hernadiju, prodaji Ine i zatvaranju Rafinerije u Sisku. “Radi se o medijskim spekulacijama. Mediji su podijelili javnost za one koji su ‘za’ i ‘protiv’. Ne trebamo zaboraviti i one trenutke dok je Mađarska stajala iza Hrvatske, i kad je Orban kod kancelarke Merkel tražio da se Hrvatskoj otvori put u Europsku uniju”, kazala je.
“Zadnjih godina ima manje migranata, a sve više se o njima priča”, kazao je Igor Tabak. Izgleda kao da migranti “samo što nisu preuzeli Mađarsku”, dodao je. Smatra da je Mađarska svima pokazala put, jer su “sve žice došle nakon Mađarske”, a da se “Hrvatska treba zabrinuti, jer nije u Schengenu”. Na pitanje koliko je realno očekivati da će se europski policajci 2020. pojaviti na hrvatskim granicama kazao je kako ćemo krivnju za naš nedostatak ulaganja prebaciti na Bruxelles. “To je mazanje očiju. Svaka morska država ima jaču mornaricu od EU-a”, rekao je. “Imamo ekonomski, ali i vojno-ratni aspekt priče. Došlo je do toga da je EU okružena lancem kriznih žarišta koji nužno generiraju izbjegličke valove. Sad na naplatu dolazi razjedinjeno djelovanje”, zaključio je. “Ova situacija pokazuje da se EU raspala”, nadovezao se Žarko Puhovski.
Željana Zovko je kazala da se fašizam u prošlosti javio u trenucima kad je Europa bila najslabija te da se i danas bori s rastom ksenfobije. Napomenula je da je EPP udario temelje Europske unije. “Moramo pokazati svima da osluškujemo što se događa. Izbjeglički val se ne smije zanemariti. Većina izbjeglica su mladi ljudi koji traže način da žive bolje i moramo graditi partnerski odnos s državama iz kojih dolaze. Ti ljudi trebaju školovanje i napredak kako ne bi bolji život tražili u drugim državama”, rekla je.
“Da se Hrvatska ponašala kao Mađarska danas – nikad ne bi ušla u EU. Da bi se održao sustav u Hrvatskoj morat ćemo računati na imigraciju. A onda se postavlja pitanje kako nju integrirati”, kazao je Igor Tabak. “Postoji plodno tlo za poruke Jean-Claude Juncera. Nećemo probleme riješiti bez kompromisa i traženja jedinstva”, zaključio je Branko Baričević.