I u ovom ratu pristalice jedne ili druge strane dijele videozapise o „vojnom uspjehu”, često uz glazbenu pratnju. Pored moralnih i etičkih pitanja u vezi sa širenjem ovako eksplicitno nasilnog sadržaja, postoji još jedan problem: takve video snimke često prikazuju prizore iz nekih drugih sukoba.
DW je ovaj put ispitao jedan primjer iz rata između Rusije i Ukrajine i pokazao metode i alate koje je koristio za provjeru korištenih snimki.
Tvrdnja: Neslužbena Twitter stranica koja podržava oružane snage Ukrajine (@ArmedForcesUkr) s više od 450.000 pratitelja – opisuje snimku u trajanju od 42 sekunde kao „hit pjesmu Teritorijalne obrane Oružanih snaga Ukrajine”. Za ruske vojnike koriste pogrdni izraz „orke”. Video sadrži 16 odvojenih scena eksplozija, smrti i razaranja, uglavnom nastalih udarima dronova, ali i bombama i snajperima. Montaža je usklađena s veselom muzikom: dječji glas pjeva „La la la, ubij Moskala”, što je etnička uvreda na račun Rusa. Ali, jesu li tu doista prikazani uspjesi ukrajinske vojske?
DW utvrđuje: to je obmana
DW je pokušao identificirati 16 izvora korištenih u snimci i otkrio je da barem šest definitivno nije iz rusko-ukrajinskog rata 2022. A jedna scena navodne ukrajinske vojne hrabrosti zapravo prikazuje ruske snajperiste na djelu. Preostalih 10 snimki su možda istinite, ali se to ne može potvrditi 100%, piše Deutsche Welle.
Čuvajte se ‘službenih’ filmova objavljenih s neslužbenih profila
Korisnik @ArmedForcesUkr nema službenu kvačicu za verifikaciju na Twitteru, što bi moglo objasniti obmanjujuću prirodu klipa. Prva i posljednja scena snimke prvi put su se pojavile na digitalnim platformama u listopadu 2020. tijekom rata između Azerbejdžana i Armenije. Najmanje jedna scena se može pratiti do službenih azerbejdžanskih vojnih snimkinapada bespilotnih letjelica Bajraktar – koje Ukrajina također koristi protiv ruskih snaga.
Snimka je manipulirana i izgubila je dosta na kvaliteti, bilo zato što se često dijeli ili zato što je autor želio skriti njegovo porijeklo.
Noćna snimka u trajanju od 26 sekundi vjerojatno je prvi put objavljena u veljači 2020. od strane ruskog profila„milinfolive” na platformama kao što su VKontakte i Telegram. Taj post opisuje snimku kao djelo ruskih specijalnih snaga u Siriji. Prema izvještaju, snimku je objavilo rusko Ministarstvo obrane.
To je jedini dio koji prikazuje ljude koji su ubijeni iz neposredne blizine, a ne gađani projektilima drona.
Više od trećine sadržaja ovog filma je lažno
Samo 27 sekundi od 42 sekunde može se povezati s videima koji su se pojavili na digitalnim platformama nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Neki od njih imaju vodeni žig @polkazov i mogu se pratiti do medijske operacije ukrajinskog bataljuna Azov. Ove snimke tvrde da prikazuju ukrajinske napade u opkoljenom gradu Mariupolju sredinom ožujka 2022.
Čini se da su neke snimke dobivene iz kompilacije o napadima bespilotnih letjelica ukrajinskih oružanih snaga u blizini Hersona od 18. ožujka 2022., postavljenih na YouTubeu. Jednu scenu, koja očigledno prikazuje protutenkovski raketni udar, objavio je na Telegramu 27. ožujka 2022. član ukrajinskog Komiteta za nacionalnu sigurnost, obranu i obavještajnu djelatnost Jurij Misjagin.
Kako je DW analizirao video
DW je verificirao materijal u postu @ArmedForcesUkr koristeći obrnutu pretragu snimki ekrana (screenshot) svake scene da bi locirao porijeklo videa. Zatim je usporedio prva pojavljivanja dotičnih videosnimki kako bi utvrdio jesu li one napravljene prije ruske invazije Ukrajine 2022.
Za to postoji nekoliko korisnih sajtova kao što su TinEye i Yandex Visual Search, kao i dodaci za pretraživače kao što je RevEye, piše Deutsche Welle.
U viralnim videosnimkama vizualna moć često pobjeđuje istinu
U slučaju analizirane snimke, a koju je postavio @ArmedForcesUkr – mnogi korisnici Twittera odmah su u komentarima napisali da sadrži snimke koji nisu ukrajinske. Ipak, video je u vrijeme pisanja ovog teksta (12. travnja) pregledan više od 160 000 puta, a većina korisnika slavi njegov sadržaj.
wpDiscuz
