Hoće li Srebrenica postati mjesna zajednica općine Bratunac?

Govoriti sada o gašenju nekih općina jednako je riskantno kao i zagovarati podjelu države, rekao je za DW potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković, komentirajući medijske napise o mogućem gašenju nekih siromašnih općina u RS-u.

Nakon natpisa u medijima, koji su se pojavili proteklih dana, stanovništvo nerazvijenih općina u Republici Srpskoj, poput Srebrenice, strahuje da će neke od njih biti ugašene, iako za to još nema službene inicijative. Potpredsjednik RS-a i rođeni Srebreničanin Ćamil Duraković ne misli dobro o mogućnosti ukidanja statusa općine Srebrenica.

“Sada govoriti o mogućem gašenju nekih općina jednako je riskantno kao i zagovarati podjelu države. Srebrenica nosi poseban rizik sa stanovišta  genocida počinjenog u srpnju 1995. godine . To bi bilo političko zabadanje noža u leđa i pokušaj brisanja povijesnih činjenica i sramotno brisanje povijesti, ne samo one novije nego i one višestoljetne koja priznaje Srebrenicu još od rimskog doba kada je ona i tada bila trgovačko središte dok su neki druga velika mjesta nisu ni postojala” kaže Ćamil Duraković.

Ministarstvo lokalne uprave i samouprave entiteta RS svake godine donosi odluku o stupnju razvijenosti jedinica lokalne samouprave. U 2023. godini, na više od polovine teritorije (65%) koja pripada RS-u, od 64 lokalne zajednice, 35 su izrazito siromašne i nerazvijene općine sa svega 206 tisuća stanovnika, što je manje od petine ukupnog stanovništva u Republici Srpskoj. RS. Na istoku ovog entiteta nerazvijeni su dobar dio Podrinja, općine Bratunac, Višegrad, Vlasenica, Rogatica i Han Pijesak, dok je Srebrenica među 15 izrazito nerazvijenih.

Prema popisu iz 1991. godine,  Srebrenica je imala 36.666 stanovnika,  od kojih je skoro svaki treći bio zaposlen. Od završetka posljednjeg rata nalazi se u skupini izrazito nerazvijenih općina. Prošle godine zatvorene su 33, a otvorene 22 poduzetničke radnje, među kojima su i one otvorene uz pomoć jednogodišnje potpore Vlade RS. U općinskom matičnom uredu za 2022. godinu zabilježeno je da je rođeno 37 djece, dok je umrlo 99 Srebreničana.

Razloge izražene nerazvijenosti i malog broja stanovnika u ovim općinama Duraković vidi prije svega kao posljedice rata, prisilnih migracija i protjerivanja stanovništva, te naglašava da je dodatni razlog to što su „od kraja rata do danas, 2014. godine, 1999. godine, 1994. godine, 1994. godine, 2014. godine, 2009. godine, 2014. godine, 2014. godine, 2014. godine, 2018. država je oslabila, a ojačali kantoni i entiteti, koji su proveli strašnu privatizaciju, što je rezultiralo slabljenjem lokalnih zajednica i gospodarstva u cijeloj BiH”.

Postoje li rješenja?

U cilju iznalaženja mogućih rješenja, Ćamil Duraković smatra da se entiteti i politika općenito u BiH moraju fokusirati na ravnomjeran razvoj i urbanih i ruralnih sredina, inače će, kako kaže, i ovo malo stanovnika napustiti te prostore u potrazi za životom. bolji uvjeti za život..

“Ove općine, pa tako i Srebrenicu, treba posebno ekonomski dopingirati, da svi zajedno ne doživimo povijesnu sramotu. A načina ima i treba se, umjesto politici nacional-primitivizma i podjela, okrenuti jačanju države i njenih institucija koje bi se mogle nositi s ekonomskim izazovima ravnomjernog razvoja cijelog svog teritorija”, smatra Duraković.

Načelnik Srebrenice Mladen Grujičić je, upitan da za DW prokomentariše mogućnost gubitka statusa opštine, u telefonskoj poruci napisao: “Ne zanima me”.

Primarijus dr. Radomir Pavlović, dugogodišnji funkcioner lokalne vlasti, predsjednik OO SNSD Srebrenica, ističe da bi ukidanje općine predstavljalo katastrofu.

“Bila bi katastrofa za Srebrenicu da dođe u ovakvu situaciju, jer je to jedna od najstarijih općina u BiH, s najbogatijim kulturno-povijesnim vrijednostima, s najvećim prirodnim potencijalom i resursima, a s obzirom na sve to doživio u prošlom ratu.”

Pavlović je i vijećnik u SO Srebrenica i uvjeren je da bi Srebrenica mogla biti puno progresivnija sredina.

“Sve je na Vladi. Imamo bogata prirodna bogatstva koja drugi iskorištavaju, nemamo planove i strategiju razvoja ili imamo strategiju koja se ne provodi. Nemamo više niti jedan kapacitet za preradu drveta, o  banji Srebrenica  se priča godinama a ništa se ne radi itd. “Vjerujem da će se uskoro pred Vladu RS postaviti pitanje daljeg funkcioniranja ovih općina koje se ne mogu same financirati i izlaze iz reda nerazvijenih”, kaže Pavlović.

Sredstva za pomoć su nedovoljna

Svake godine Vlada RS dodjeljuje  pomoć za nerazvijene općine u četiri tranše . U 2022. godini to je bilo u ukupnom iznosu od 3 milijuna KM. U svim siromašnim općinama kažu da ta sredstva nisu ni izdaleka dostatna i uglavnom se koriste za pokrivanje dijela funkcioniranja općine, plaćanje poreza, ali i kao socijalna pomoć najugroženijim građanima. Tu su i prijedlozi da se osnuje fond za izrazito nerazvijene općine, da se smanje porezi, kao i da se dotacija koju daje Vlada poveća sa tri na 12 milijuna KM godišnje.

Građani Srebrenice zabrinuti su i razočarani odnosom prema svom gradu i traže ulaganja države u revitalizaciju privrednih kapaciteta ove općine.

“S obzirom na sve što se posljednjih godina događa u vezi sa Srebrenicom, čini mi se da ide u pravcu gašenja općine. Svaki dan vidimo kako starci umiru, nitko se ne vraća, kuće se zaključavaju, ljudi odlaze, sela ostaju pusta. Industrija koju je Srebrenica imala uništena je i ratom i razbojničkom privatizacijom. Malo ljudi želi da se bavi poljoprivredom i život se svodi na golo preživljavanje“, kaže Mirsad Mustafić.

Na tvrdnje velikog broja Srebreničana da trenutno oko 5.000 stanovnika stalno živi, ​​ili kako oni kažu “spava” na području općine, Mustafić kaže da misli da je taj broj i manji. “Svjedoci smo da su u radno vrijeme sva parking mjesta u gradu prebukirana jer ljudi dolaze na posao iz Bratunca, Ljubovije, Bajine Bašte, a poslijepodne su samo brojni psi lutalice na ulici”, navodi Mirsad Mustafić.

“Mislim da je to nevjerojatno glupa ideja ako je istinita. U Srebrenicu treba ulagati kako bi zasjala sjajem kakav je imala prije rata 90-ih godina, kada je bila među nekoliko industrijski najrazvijenijih općina u BiH, kaže Milan Stjepanović i poručuje Vladi RS da ulaže u ovoj općini: “Gospodo, uložite u  razvoj Srebrenice , vratite nam upravljanje nad korištenjem prirodnog blaga koje imamo, pa će se profesionalci i raseljeni Srebreničani vratiti da razvijaju svoju općinu!”

Autor  Marinko Sekulić

dw.com