”Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine podržava strateško partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, te ističe svoju beskompromisnu opredijeljenost za euroatlantski put naše zemlje, uključujući članstvo u NATO i EU”, poručeno je sa sjednice Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH u trenutku kad se sve češće spominju sankcije pod kojima bi se mogao naći predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović.
Neraskidive veze
Nakon sjednice održane u Mostaru priopćeno je kako je ”posvećenost američkih partnera stabilnosti, razvoju i prosperitetu naše zemlje izraz je nedvosmislene potpore ključnim reformama i procesima u Bosni i Hercegovini”.
”Ističemo i snažnu opredijeljenost za svakodnevno jačanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama na svim područjima kao garantom Općeg okvirnog sporazuma za mir. Uključenost State Departmenta u sve ključne procese, osobito reformske, jamačno potvrđuje naše neraskidive veze koje želimo osnaživati i kao buduća članica EU”, navodi se u priopćenju u kojem s edodaje kako je HNS, formiranjem vlasti nakon Općih izbora 2022. godine dokazao ”spremnost za izgradnju europske Bosne i Hercegovine”.
”Dokaz da domaće snage i politički predstavnici u institucijama vlasti mogu ponuditi rješenja potvrđuje djelovanje na državnoj razini koja je u godini dana svoga rada usvojila osam EU zakona od ukupno trinaest usvojenih na Vijeću ministara. U 2023. godini naša zemlja imala je 100% usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije što je i obveza proistekla iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, navodi se u priopćenju i dodaje kako je ”politika spremnosti na kompromis dokazana i 17. lipnja 2020. godine kada je potpisan Mostarski sporazum”.
Mostarski sporazum
Dodaje se kako je Mostarski sporazum omogućio provedbu ”i doveo do ekspanzivnog razvoja Mostara u svim segmentima”.
”Kao politički predstavnici najbrojnijeg konstitutivnog naroda u ovom gradu prihvatili smo posebna izborna pravila kako bi se drugim konstitutivnim narodima i svima drugima omogućilo da biraju svoje legitimne predstavnike i na taj način svi zajedno radimo za dobro svakog čovjeka. Svima je poznato kako je ovo jedini primjer lokalne jedinice u BiH u kojoj se izborni proces provodi na značajno drugačiji način. Sporazum je potpisan u nazočnosti visokih dužnosnika međunarodne zajednice: veleposlanika SAD-a, specijalnog predstavnika EU u BiH, veleposlanika UK, Visokog predstavnika i OESS Misije”, navodi se i dodaje kako tri godine nakon potpisivanja Mostarskog sporazuma njegov drugi dio nije implementiran.
”Sukladno tome, pozivamo domaće političke lidere i naše strateške partnere da ovaj Sporazum implementiramo u cijelosti kako bi omogućili hrvatskom konstitutivnom narodu da bira svoje legitimne predstavnike u one institucije koje je Ustav predvidio za zaštitu vitalnog interesa svakog od konstitutivnih naroda. Rješavanjem ovog oblika diskriminacije jednog konstitutivnog naroda u trenutnom Izbornom zakonu, kojim se narušava natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti, dovelo bi nas do implementacije presuda Ustavnog suda BiH koje smo obvezni poštivati. Također, naša obveza i opredjeljenje je raditi na implementaciji presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi se otklonila i diskriminacija prema svakom pojedincu. Hrvatski narodni sabor BiH do sada je ponudio nekoliko prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH i sva naša predložena rješenja egzistiraju u demokratskoj praksi država članica EU”, stoji u priopćenju Glavnog vijeća.
Plin i korupcija
Ističe se kako Hrvatski narodni sabor BiH ”ostaje dosljedan politici pomirenja i uvažavanja tri konstitutivna naroda i svih drugih na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine”.
”Hrvatski narodni sabor BiH podsjeća na svoju bezrezervnu podršku projektu Južne plinske interkonekcije i apsolutno odbacuje zlonamjerne interpretacije kako pojedinaca tako i određenih medija. Ovaj projekt je od iznimne važnosti za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine i izgradnju novih plinskih pravaca opskrbe u cilju jačanja gospodarskih potencijala onih prostora BiH koji su do sada bili povijesno zanemareni, kao i zbog smanjenja ovisnosti o istočnim dobavljačima. Podsjećamo na javno poznate protuzakonite djelatnosti, korupciju i kriminal pojedinih javnih energetskih kompanija iz Sarajeva i kršenje dogovorenih sporazuma tijekom proteklih godina koje su u pitanje doveli zakonitost, funkcionalnost, kontinuitet i sigurnost opskrbe energentima svih stanovnika. Potičemo sudbene vlasti da se pozabave tim pitanjima”, navedeno je.
Naime, prijedlog čelnika HDZ-a BiH kad je u pitanju projekt Južna interkonekcija je da se za taj plinovod osnuje posebna firma kojoj bi vlasnik bila Federacija BiH po uzoru na to kako u Federaciji Bih funkcioniraju i dva telekoma, dvije pošte, dvije elektroprivrede čemu se protive predstavnici američke administracije optužujući Čovića za opstrukcije i spominjući sankcije. Čović pak kaže kako je to strateški interes Hrvata u BiH te da bi bilo politički naivno prepustiti upravljanje plinovoda tvrtki BH Gas.
Zaštita Hrvata
Kaže se i kako Hrvatski narodni sabor BiH ”ostaje posvećen izgradnji stabilne države tri jednakopravna konstitutivna naroda i svih drugih građana uz poštivanje međunarodnih ugovora, uključujući Washingtonski sporazum i Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini”.
”Na žalost, tijekom protekla tri desetljeća, svjedočili smo kršenju tih mirovnih sporazuma koji su degradirali politički položaj hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narodni sabor BiH će i dalje težiti pronalasku kompromisnih rješenja i sveobuhvatnim izmjenama izbornoga zakonodavstva. Podsjećamo kako su zajedničke domaće odluke donesene konsenzusom dosad uspijevale povećati povjerenje i unaprijediti opće društveno stanje u Bosni i Hercegovini. Naše političko djelovanje i dalje će se temeljiti na Zaključcima i drugim aktima Izvanrednog zasjedanja HNS-a iz ožujka 2022. godine u cilju zaštite Hrvata kao političkog naroda u Bosni i Hercegovini. U povijesnim trenucima pred kojima se nalazi Bosna i Hercegovina, Hrvatski narodni sabor BiH poziva predstavnike svih razina vlasti, vjerujući u njihovu predanost konkretnim političkim koracima i reformama, da u ožujku budu naš najsnažniji motiv otvaranja pregovora s EU. Otvorena politička pitanja koja stoje pred nama zahtijevaju odgovornost političkih predstavnika i predstavljaju test na koji način želimo graditi našu domovinu Bosnu i Hercegovinu”, navedeno je.
Na 6. sjednici Glavnog vijeća su razmatrane tematske točke koje su se odnosile na problematiku energetike i ustanova kulture i obrazovanja. Nakon provedene rasprave, Glavno vijeće je zaključilo kako će se pripremiti prijedlozi strateških dokumenta po navedenim temama koji će biti dostavljeni Predsjedništvu HNS-a na razmatranje i usvajanje.
wpDiscuz
