HDZ-ov narativ o Primorčevoj pobjedi više je spin nego stvarnost

HDZ-ov spin: Stvarnost ili propaganda?

HDZ je, očekivano, iskoristio društvene mreže za slavljenje Primorca i napade na Milanovića. Njihove objave na Facebooku ocrtavaju Milanovića kao nervoznog, agresivnog i nepovezanog kandidata koji se povlači u “laži i uvrede”. S druge strane, Primorac je prikazan kao smiren, precizan i pobjednički kandidat.

Ali je li stvarnost tako jednostavna? Analiza debate daje složeniju sliku.

Milanovićev “kaos”: Mane ili strategija?

Zoran Milanović je u debati bio svoj – britak, izravan i provokativan. HDZ-ove objave ističu njegovo “lamatanje rukama” i “zajapurenost”, ali to je zapravo dio Milanovićevog stila koji mnogi njegovi birači vide kao iskrenost i autentičnost. On je otvoreno prozivao Primorca za povezanost s HDZ-om i Plenkovićem, što je klasična Milanovićeva taktika – direktan udar na protivnika.

Međutim, Milanovićev sarkazam i povremeno omalovažavanje mogu ga koštati glasova kod neodlučnih birača koji žele predsjednika koji spaja, a ne polarizira. Njegova strategija je rizik – igra na emocije svojih vjernih pristaša, ali odbija one koji traže stabilnost.

Primorac: Smirenost kao snaga ili slabost?

HDZ je istaknuo Primorčev “smiren, ali precizan” nastup, ali je li to bilo dovoljno? Primorac je pokušao zauzeti poziciju kompetentnog i mirnog državnika, no njegov defanzivni ton i nedostatak konkretnih prijedloga ostavili su ga u sjeni Milanovićeve verbalne dominacije.

Primorčevi pokušaji da se distancira od HDZ-a nisu bili dovoljno uvjerljivi. Milanovićeve optužbe o njegovoj ovisnosti o Plenkoviću možda su pretjerane, ali su otvorile pitanje Primorčeve stvarne neovisnosti. Njegova retorika o globalnim kontaktima i znanstvenim dostignućima djelovala je naučeno, bez autentične strasti koja bi privukla šire mase.

HDZ-ov problem: Vlastita proturječja

Iako HDZ slavi Primorca kao pobjednika, njihovi napadi na Milanovića otkrivaju nesigurnost. Fokus na “nervozu” i “lamatanje rukama” aktualnog predsjednika sugerira da HDZ nema dovoljno jak narativ za vlastitog kandidata. Njihove objave su više bile usmjerene na diskreditiranje Milanovića nego na isticanje Primorčevih stvarnih prednosti.

Je li Primorac stvarno pobjednik?

Ako je cilj bio ostaviti dojam smirenog i kompetentnog lidera, Primorac je djelomično uspio. No, u svijetu politike, pobjeda na debati nije samo stvar stila, već i sadržaja. Milanović je, unatoč provokacijama, dominirao u pitanjima ustavnih ovlasti, vojske i međunarodne politike, dok je Primorac često ostajao bez pravih odgovora.

HDZ-ovo slavlje može biti dobar spin, ali prava pobjeda u očima birača ovisit će o tome tko je uspio mobilizirati svoje pristaše i pridobiti neodlučne.

Što Hrvatskoj stvarno treba?

Hrvatska je suočena s ključnim pitanjem – treba li predsjednika koji će biti stabilan i nekonfliktan, ili lidera s karakterom koji se ne boji zauzeti stav. Primorac nudi nekonfliktnu opciju, ali bez jasnoće i vizije. Milanović, sa svim svojim manama, nudi glas koji je često neugodan, ali potreban.

HDZ-ov narativ o Primorčevoj pobjedi više je spin nego stvarnost. Milanović ostaje dominantna figura na političkoj sceni, ali njegovi nastupi mogu polarizirati birače. Hrvatska, u svijetu punom izazova, treba predsjednika s jasnom vizijom i hrabrošću – hoće li birači prepoznati takvu osobu, ostaje da se vidi.