Published On: Čet, ožu. 22nd, 2018

HBŽ tuži HEP zbog duga od tri milijuna KM, naknada nije plaćena već dvije godine

Radi naplate duga zbog neplaćanja županijske naknade od posebnog značaja za županiju, koja je propisana Zakonom o vodama Hercegbosanske županije, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije, Županijsko javno pravobraniteljstvo pokrenulo je sudski spor protiv Gospodarskog društva HEP – proizvodnja Zagreb, Sektor hidroelektrane i Crpne stanice “Buško blato” d.o.o. Livno, piše Večernji list BiH.

Što kaže Zakon?

U odredbama članka 74. Zakona o vodama Hercegbosanske županije (Narodne novine Hercegbosanske županije, broj 8/15) utvrđena je obveza plaćanja županijske naknade od posebnog značaja za županiju, koju su dužni plaćati korisnici općih dobara bez obzira imaju li sjedište na području županije, Federacije BiH, Bosne i Hercegovine ili drugih država.

– Ova naknada se, između ostalog, utvrđuje za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene u visini od 0,01 KM/kWh proizvedene električne energije. Na temelju mjesečnih izvješća o količinama iskorištene vode za proizvodnju električne energije, ukupan dug HEP – proizvodnje d.o.o. Zagreb Hercegbosanskoj županiji, sukladno ovoj županijskoj naknadi, za 2016. godinu iznosi 1,454.996 KM i za 2017. godinu 1,575.955,40 KM. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije pokrenulo je i upravni spor protiv okolišne dozvole koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo Crpnoj stanici za hidroenergetske objekte gornjeg horizonta HE Orlovac i hidroakumulaciju Buško jezero s pripadajućim objektima zbog uočenih mnogobrojnih nedostataka – navodi se u obavijesti koja je jučer upućena iz Hercegbosanske županije.

Više razine vlasti

Inače, već godinama vodi se polemika oko naknada koje Hrvatska treba platiti zbog korištenja vode iz Buškog jezera u proizvodnji električne energije.

Bošnjački političari su u nekoliko navrata izjavljivali kako je Hrvatska dužna BiH po ovoj osnovi milijarde maraka, tako da iznos koji pokušava naplatiti Hercegbosanska županija čini se kao izuzetno mali u odnosu na zahtjeve s viših razina vlasti.

S druge strane, prihod od tri milijuna maraka bio bi i više nego značajan jer se radi o županiji koja ima velike prirodne potencijale i proračune koji nisu dovoljni za njihovo iskorištavanje./HMS/

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer