Published On: Sri, tra 6th, 2022

HANŽA DIVIZIJA NE STAJE: Zašto Željko Trkanjec toliko trčkara po Komšić notama? Napisao je još jedan nesuvisao tekst. Nadamo se da je faktura plaćena…

Sjedinjene Američke Države protive se bilo kakvoj promjeni granica na Balkanu. Smatraju da nema razloga tražiti da Albanci žive s Albancima, a Srbi sa Srbima ako je cilj svima ulazak u EU gdje će živjeti s drugim europskim narodima bez granica.

Tako je, piše Željko Trkanjec iz jutarnje Hanža divizije , odgovorio Gabriel Escobar, posebni izaslanik američkog Državnog tajnika za Zapadni Balkan, tijekom razgovora sa skupinom novinara iz Hrvatske u utorak.

Potvrđujući time još jednom da je SAD odbacio ideju korekcija granica koja se pojavila kao model rješenja spora Srbije i Kosova u doba administracije Donalda Trumpa.

Tu je ideju tada oštro odbacila EU, posebno tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel. Sada je to, piše Jutarnji list, zajednički stav EU i SAD-a što je glasna poruka svima, a ima ih, koji bi prekrajali granice.

Dovoljno se sjetiti jednog u nizu “non-papera” od prije godinu dana među kojima je bio i onaj koji je nastao u radionici Janez Janša – Viktor Orbán (slovenski i mađarski premijer) s idejom rješavanja nacionalnih pitanjih na Balkanu, srpskog, albanskog, hrvatskog rastakanjem BiH i pripajanjem Kosova, kao modelom uspostave trajnog mira.

”SAD i EU navodno nastupaju jedinstvenim stavovima na prostoru Zapadnog Balkana, ali praćenje politika Bruxellesa, kao i razgovori koje sam vodio s diplomatima jedne i druge strane, govore da tomu baš i nije tako”, piše novinar Željko Trkanjec.

‘Rat se ne može preliti na BiH’

Escobar je u Zagrebu u ponedjeljak rekao kako se “rat u Ukrajini ne može preliti i na BiH” jer je doveo do vraćanja europskog fokusa na rješavanje kriza u svojoj okolini.

U utorak nam je rekao da ne vidi mogućnost izbijanja rata na Zapadnom Balkanu i u BiH ne odbacujući mogućnost “određenih čina nasilja”.

Prema njegovim riječima, nitko nije zainteresiran za rat navodeći i Hrvatsku i Srbiju. S druge strane, izvori iz EU, i to zemalja koje dobro poznaju stanje u BiH i regiji, smatraju da je sigurnosna situacija kolebljiva i da nije isključeno prelijevanje eskalacije.

Neki izvori, bliski Sjevernoatlantskom savezu, smatraju da je politika Srbije cilja na kreiranje vojne moći kojom bi, u trenutku redefiniranja odnosa, mogla djelovati kao medijator s čvrstom silom. Što bi se primarno odnosilo na BiH.

EU i dalje ne zna što učiniti sa Zapadnim Balkanom. Unija je svjesna da je riječ o važnom prostoru koji okružuju članice, ali i dalje nije u stanju kreirati politike kojima bi utjecala na promjene u tim zemljama.

A to želi. SAD je, s druge strane, definirao poziciju prema kojoj se problemi ne mogu rješavati nametanjem rješenja izvana nego to moraju napraviti same države Zapadnog Balkana, iznutra.

Ta se razlika vidi i u razini diplomatskog angažmana, Zapadni Balkan su u proteklih mjesec dana posjetili njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, austrijski kancelar Karl Nehammer i Visoki povjerenik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

S američke strane je razriješen posebni pregovarač za pitanje izborne reforme u BiH, Matthew Palmer. I došao je Escobar u još jedan posjet, ovaj put Zagrebu.

Matthew Palmer - Izvori iz EU: Brojne kritike Izetbegoviću i pitanje može li HDZ BiH zamijeniti Čovića

Foto: Bljesak.info / Matthew Palmer

”Provokativno sam ga pitao kad će SAD nametnuti sankcije Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ BiH. Odgovorio je da njegova vlada ne najavljuje sankcije dok ih ne proglasi, da smatraju da je korupcija jedan od najvećih problema s kojima se BiH, a posebno Republika Srpska susreću, da je demografski i ekonomski pad najveći problem te zemlje”, piše novinar Trkanjec.

Što se tiče sankcija, tumači Escobar, ne želi da se stekne dojam da će SAD tako nametati rješenja. Bolje je da političare sankcionira stanovništvo na izborima, navodi američki diplomat.

Diplomati iz EU, navodi novinar Trkanjec, smatraju da je Čović jednako poguban za BiH kao i Dodik te se pitaju postoji li mogućnost da ga članstvo HDZ BiH nekako zamjeni.

Uz brojne kritike na račun Bakira Izetbegovića, također.

”Stekao sam dojam da bi EU najradije da sva tri lidera konstitutivnih naroda u BiH otiđu s političke scene”, navodi Trkanjec.

Izbori se moraju održati

Dalje piše kako SAD i EU dijele u potpunosti mišljenje da je neophodno održati izbore u BiH u studenom sa sadašnjim izbornim zakonom ili reformiranim.

Mogući neizlazak dijela hrvatskih stranaka u BiH ne smatraju problemom jer će se tako otvoriti prostor drugim političkim opcijama.

Na Čovićeve ”neprikrivene prijetnje da će tražiti novi teritorijalni preustroj u slučaju da ne bude reforme izbornog zakona”, Escobar odgovara kako to nije moguće jer to Daytonski sporazum ne dozvoljava.

”Dolazimo tako do izuzetno osjetljivog pitanja, Daytonskog sporazuma. Escobar nepokolebljivo tvrdi da je riječ o dokumentu koji je osigurao napredak BiH proteklih 27 godina. Problem ne vidi u njegovim odredbama već u neodgovornim političarima koji su zemlju doveli do nefunkcionalnosti i nedostatku političke volje, političkim elitama koje čuvaju pozicije i mogućnost bogaćenja i očuvanja stečenog ne uvijek zakonito. Apostrofirat će Federaciju BiH, hrvatsko-bošnjački entitet, u kojem zbog protivljenja HDZ BiH nije formirana vlada nakon izbora 2018. godine, te najave secesije i odbijanja sudjelovanja u radu BiH institucija koje dolaze iz Republike Srpske”, piše novinar hrvatskog dnevnika.

Presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sejdić-Finci”, navodi Escobar, ne dovodi u pitanje sustav BiH – jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda – nego pitanje izborne zastupljenosti Ostalih.

U EU, u članicama koje su aktivno angažirane u BiH, postoji snažna linija koja smatra da je konstitutivnost problem i traži da se od nje odustane (upravo je tako glasilo jedno od izvješća Vijeća Europe).

Što se dijelom ogleda u poznatoj frazi “od Daytona prema Bruxellesu”. Iz čega Hrvati i Srbi u BiH iščitavaju građansku državu.

Escobar je i tu precizan: “O građanskom konceptu za Bosnu i Hercegovinu može se razgovarati tek nakon što postane članica Europske unije.”

Dodik u Mostaru - Izvori iz EU: Brojne kritike Izetbegoviću i pitanje može li HDZ BiH zamijeniti Čovića

Foto: Bljesak.info / Dodik u Mostaru

U EU nisu tako rezolutni niti sigurni da je potrebno čekati tako dugo. Ali su svjesni da trebaju pronaći mehanizam kojim bi s jedne strane osigurali da ne dođe do zamora zemalja Zapadnog Balkana i okretanja drugim centrima koji nude rješenja, Rusija i Kina su prve na popisu, ali tu je Turska, a sve više i Mađarska koja će, nakon nove pobjede Orbána, djelovati u regiji nastojeći proširiti utjecaj iliberalnih političkih ideja: Orbán je bio u posjeti Miloradu Dodiku u Banja Luci, a nije išao u Sarajevo; rezultate izbora s njime je čekao Hristijan Mickoski, predsjednik najveće opozicijske stranke u Sjevernoj Makedoniji, VMRO-DPMNE. U Mađarskoj je i dalje Nikola Gruevski, bivši makedonski premijer, koji je iz zemlje pobjegao pred pravosuđem, a Orbán mu dao azil.

Bruxelles Srbiju vidi kao partnera

Američki izaslanik, navodi Trkanjec, nije posebno zabrinut situacijom u Crnoj Gori i očekuje da će se trenutna situacija, a riječ je o izglasavanju manjinske vlade, riješiti demokratskim putem. Posebno je interesantna njegova izjava da je i dosadašnja vlada, često definirana prosrpskom, koja je izgubila povjerenje u Skupštini, bila odgovorna kad je riječ o obvezama koje proizlaze iz članstva u NATO. Pogled iz EU je nešto drukčiji i smatra se da je situacija u hrvatskoj jadranskoj susjedi ozbiljnija te da je ruski i srpski utjecaj snažniji i opasniji. Ne vjeruju da će se sadašnja kriza u formiranju vlade riješiti bez prijevremenih izbora.

Srbija je i dalje, u očima EU i SAD, važan partner. Posebno nakon izbora na kojima je sudjelovala i opozicija. Kako je to rekao bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, u bruxelleskim se krugovima i dalje smatra da je Srbija regionalna sila koja bi mogla djelovati u pacifikaciji regije. Što često prenosi i Augustin Palokaj, dopisnik Jutarnjeg lista iz Bruxellesa. Iz čega se može zaključiti da vrlo vjerojatno neće doći do blokade pregovora o članstvu Srbije u EU što su tražile neke političke skupine u Europskom parlamentu. Čemu bi se oštro usprotivio Orbán u Europskom vijeću koje donosi odluke. Koje moraju biti, kad je riječ o vanjskoj i sigurnosnoj politici, konsenzualne.

Situacija bi se mogla zakomplicirati ako Beograd niti nakon formiranje nove vlade ne pristane podržati sankcije EU Rusiji, ali neki privatni obavještajni krugovi navode kako je već formirao obrambeni sustav: sadašnju će vladu proglasiti tehničkom i bez ovlasti da provede tako važne odluke, a s formiranje nove vlade odugovlačit će što dulje u nadi da će doći do završetka rata u Ukrajini. Gabriel Escobar smatra da bi u sljedećem razdoblju, u sklopu “EU dijaloga koji SAD podržava”, moglo doći i do rješenja odnosa Srbije i Kosova. EU se također nada. Iako vodi dijalog.

Plenković i Izetbegović razgovarali o izbornoj reformi u BiH i odnosima dviju država - Izvori iz EU: Brojne kritike Izetbegoviću i pitanje može li HDZ BiH zamijeniti Čovića

Foto: Twitter / Plenković i Izetbegović razgovarali o izbornoj reformi u BiH i odnosima dviju država

SAD smatra da je nužno da EU što prije otvori pregovore o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Što je zapalo u poteškoće zbog bugarske blokade koja se odnosi na povijesna pitanja. Ali, nedvojbeno ima i podršku nekih članica EU koje ne žele nastavak proširenja. Iz Pariza stižu interesantne vijesti, Francuska vrši velik pritisak da se pregovori otvore upravo tijekom njezinog predsjedanja Europskim vijećem, a navodno i Nizozemska više nije rezolutno protiv.

‘Neke probleme riješe sami’

Zaključak bi bio, piše Trkanjec, da je SAD zaključila kako Balkan ne prijeti njihovim interesima, da neće doći ni do prelijevanja ukrajinske krize i da ovo područje stoga ne zahtijeva ozbiljniji angažman. Što se može iščitati iz rečenice “neka probleme riješe same države”. Razlika od 1993. godine, kad se SAD aktivno uključio u rješavanje rata na prostoru bivše Jugoslavije, leži u tome što tada nije bilo ozbiljnije globalne krize, a Srbija se ubrzo počela, posebno Srbi u BiH, ponašati izuzetno arogantno prema međunarodnoj zajednici (vezivanje francuskih pilota za bandere, primjerice). I tada nije bilo izravne američke vojne intervencije koja je uslijedila tek kad je Srbija 1999,. godine pokrenula protjerivanje Albanaca s Kosova koji su u velikom broju krenuli prema Makedoniji što je zaprijetilo destabilizacijom te zemlje presudne za mir na osjetljivom prostoru juga Balkana i Istočnog Mediterana.

EU je svjestan da je potrebno formulirati politiku kojom bi se pokrenule promjene unutarnjih sustava, ali to nikako ne uspijeva. To više nije proces približavanja članstvu jer Srbija pregovara godinama bez većeg napretka, ni s Crnom Gorom nije puno bolje. Nije ni pitanje ekonomskog utjecaja jer je EU glavni trgovinski partner svih država dok se kao glavni prijatelji navode Rusija, Turska i Kina. Kad bi čak unutar EU i bila definirana određena politika prema Zapadnom Balkanu, neupitno je da bi ju blokirala Mađarska ako bi na bilo koji način bila u konfliktu s interesima Budimpešte.

”Zapadni Balkan jednostavno nije dovoljno ozbiljna kriza u svijetu prepunom kriza da bi se itko, pa i EU, oko njega pretjerano angažirao. Što je dobra vijest za autokrate u tim državama, a loša za stanovništvo”, piše Trkanjec u Jutarnjem listu.

guest
2 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
BanKulin
BanKulin
1 mjesec prije

Sve neki filozofi i proroci a da će se Bejiha podijelit i raspast to je sada činjenica i proces koji je u tijeku bez obzira koliko se islamofašisti naplačali dnevnica ovim gnjidama koji frfljaju iz šupljeg u prazno!

Kortikosteroidac
Kortikosteroidac
1 mjesec prije

Sva ova ekipa je na džamijskoj platnoj listi. Davno je prošlo vrijeme kad je Vlada RH trebala donijeti zakon o registru stranih agenata. Pogotovo onih koji glume neovisne novinare.