Nakon što je istekao rok do kojeg su odvjetnički timovi šest bivših dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i HVO-a i Haaškog tužiteljstva okončali proces prepiske, odnosno razmjene odgovora na žalbe, suci Žalbenog vijeća Tribunala konačno mogu započeti s vrjednovanjem žalbi koje su uložile obje strane. Time je ovaj najduži i zasigurno najkompleksniji, ali i najosjetljiviji predmet ušao u svoju završnu fazu koja će, prema svemu sudeći, trajati još najmanje dvije godine.
Naime, prema informacijama koje se daju na kapaljku izricanje drugostupanjske presude trebalo bi biti zakazano za polovicu 2017., ovisno o brzini kojom se bude baratalo s ogromnom dokumentacijom koja uključuje tisuće stranica dokaznog materijala, kao i svim navodima koji su prisutni u žalbama.
Nika Pinter, odvjetnica generala Slobodana Praljka potvrdila je za Dnevni list kako je tijekom proteklog mjeseca razmijenjeno nekoliko dokumenata, odnosno odgovora na žalbe pa nakon toga odgovora na odgovore, čime su odvjetnici i Tužiteljstvo okončali prepisku potvrdivši, također, kako se 2017. spominje kao godina kada bi trebalo uslijediti izricanje drugostupanjske presude.
Žalbeno vijeće sad može u miru raditi na donošenju drugostupanjske presude, no to neće ići brzo buduću kako, pored obimnog materijala koji treba pregledati, treba uzeti u obzir i činjenice da su žalbe odvjetnika upravo vezane uz obaranje ključne teze na osnovu koje se i donijela presuda, a to je postojanje navodnog udruženog zločinačkog poduhvata.
Ta kvalifikacija je i temelj optužnice na osnovi koje su dužnosnici Herceg Bosne u svibnju 2013. nepravomoćno osuđeni na kazne od deset do 25 godina zatvora. Odvjetnici su u svojim žalbama, a to su i javno ranije potvrdili, pokušali ukazati kako je došlo do krivog tumačenja namjere i svrhe osnivanja Herceg Bosne, kao i HVO-a, a i samim tim i načina funkcioniranja institucija, odnosno političkih struktura, vojske i administracije.
Iz dosadašnjih istupa odvjetnika može se zaključiti kako se u žalba usredotočila na tri ključna elementa, a pored udruženog zločinačkog pothvata, tu je i osporavanje teza o etničkom čišćenju te međunarodnom karakteru sukoba. Dio žalbe odvjetničkih timova se odnosi i na same vojne operacije tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH, a obrana je stava kako one nisu bile poduzimane sa svrhom etničkog čišćenja, već su bile posljedica događaja na terenu, odnosno planova i aktivnosti Armije BiH.
Jedan od vrlo važnih elemenata u žalbi svakako je onaj koji se tiče zločina, koji se jesu događali, ali obrana tvrdi kako oni nisu posljedica nekog zločinačkog plana etničkog čišćenja, već različitih okolnosti. Također, u žalbama se želi osporiti i tvrdnja o međunarodnom karakteru sukoba, što je posebno bitno i za položaj Republike Hrvatsku.