Gloria Lujanović: Ministar Kaplan uspješno ignorira MFF, dok paralelno s time SFF ignorira kvalitetu

Sarajevski pjesnik Admiral Mahić jednom prilikom reče kako su „pjesnici čuđenje u Ministarstvu kulture“, dok bi, u tom tonu, mlada bh. pjesnikinja, kulturna aktivistica i kolumnistica Gloria Lujanović dodala kako su danas općenito kultura i aktivisti za istu svojevrsno čuđenje u društvu. Ova zaljubljenica u umjetnost, iza koje su organizirani brojni kulturni projekti, se u razgovoru za ABCportal dotaknula trenutnog položaja kulture u našem društvu, iskreno rekla što misli o nerazmjeru podrške pojedinim festivalima i „ekspanziji pisaca“ u našoj državi, te na koncu otkrila koji kulturni događaj planira organizirati u skorije vrijeme.
U relativno kratkom roku je u svome srednjobosanskom kraju pokrenula i organizirala „Hrvatsko proljeće Središnje Bosne“, „Dane fra Marijana Šunjića“, „Kulturno ljeto iNOVIraj“, „Jednu turu za kulturu“ i još nekoliko književnih večeri i drugih kulturnih događaja čime je u potpunosti potvrdila svoju ljubav prema kulturi i, posebice, snagu za borbu očuvanja kulturnog identiteta jednog društva. No, reći će kako nije ništa previše učinila, jer smatra kako je očuvanje kulturnog identiteta obveza svakog pojedinca.
– Ljubav za kulturu i očuvanje kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine, posebice hrvatskog kulturnog identiteta, dužnost je i obveza svakog od nas. Ukoliko to nismo u stanju, kulturu i njezine djelatnosti moramo barem poštovati. Kultura u Bosni i Hercegovini postoji kao, čini se, najmanje važan element društvene i političke stvarnosti. Žrtve smo takvog političkog sustava koji kulturu tretira kao enorman izvor rashoda te u prilog ovom ide i činjenica da smo još uvijek nezreli i nedovoljno zainteresirani za stvaranje bh. kulturne scene, rekla je Gloria Lujanović.
Kao prava kulturna aktivistica u svojim brojnim tekstovima i javnim objavama često napada Salmira Kaplana, federalnog ministra za kulturu i sport, zbog njegove totalne nezainteresiranosti za kulturu, posebice onu na hercegovačkoj kulturnoj sceni.
– Ministar Kaplan sigurno neće čitati što mislim o njemu, jer, osim što sigurno izbjegava hercegovačke medije na hrvatskom jeziku, tako isto izbjegava i hercegovačku kulturnu scenu. Iako ima sreću biti na čelu ministarstva koje bi trebalo u ovako podijeljenoj i nacionalizmima zadojenoj zemlji spajati i graditi mostove kulturnih pomirenja, on ih uporno ruši ili odbija graditi, mišljenja je naša sugovornica.
A to se, kako tvrdi, najbolje potvrdilo u odnosu ministra Kaplana prema hercegovačkim festivalima i velikim nerazmjerom raspodjele financijskih sredstava njegova ministarstva festivalima u Širokom Brijegu i festivalu u Sarajevu. Naime, protekloga vikenda završeni 15. jubilarni Mediteran Film Festival je od Kaplanova ministarstva dobio mizernih 10.000 KM, dok je istovremeno Sarajevo Film Festival od njega inkasirao čak 300.000 KM.
– Nedavno sam napisala kako Kaplan uspješno ignorira MFF, dok paralelno s time SFF ignorira kvalitetu. MFF gradi kulturnu scenu svojim postojanjem kroz sve ove godine, što za SFF ne mogu reći. Nadam se da će spomenuti ministar uskoro shvatiti da kultura živi i izvan Sarajeva, a dotad ostaje ministar selektivne kulture po svakoj osnovi, ističe Lujanović.
Iako iza sebe već ima objavljenu zbirku pjesama „Muškarac kojeg nemam“, Gloria Lujanović će za reći kako je još uvijek „pisac u pokušaju“ kojeg posebno brine „ekspanzija pisaca i književnika“ u našem društvu.
– Danas svatko želi biti slavan i status umjetnika gubi svaku vrijednost. Ukoliko u književnost ubrajamo literaturu inspiriranu životima junakinja američkih serija, kao što je primjerice Seks i grad pod utjecajem turbo-folk glazbe, onda smo zaista zemlja književnika. Književnost visokih umjetničkih vrijednosti postoji i čitana je u određenim krugovima, što je opet problem visoke kulture koja katkad zna biti elitistički i snobovski kontaminirana, kao i mediji koji nisu skloni izvještavanju o istoj, govori ova mlada aktivistica za kulturu i otkriva na kojem kulturnom projektu trenutno radi.
– Uskoro u Mostar, točnije u Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, dovodim izložbu „(Est)etika nacionalizma – dizajn za turbo-folk“ zagrebačkog dizajnera Bojana Krištofića. Krištofić nakon Beograda i Skopja izložbu predstavlja u BiH, premijerno u Mostaru, na što sam vrlo ponosna, budući da se Sarajevo vrlo često komercijalnim sadržajima voli nametnuti kao, između ostalog, prijestolnica kulture, što naravno publika ili sporo uočava ili ignorira, otkriva mlada Novotravničanka u razgovoru za ABCportal.
Iako je trenutno zbog studija nastanjena u Mostaru, ostala je čvrsto vezana za svoju Bosnu i opstojnost svoga naroda i očuvanje hrvatskog identiteta u Bosni, ali i cijeloj državi.
– U Bosni i Hercegovini sklonoj međusobnom negiranju identiteta bitno je baviti se i očuvati hrvatski kulturni identitet kao temelj nacionalnog i političkog. Takva vrsta brige nikoga ne može ni umanjivati ni diskriminirati. Naprotiv, kada bismo se kao pripadnici svakog od ovih triju identiteta više bavili očuvanjem vlastitih, a manje diskriminacijom i negiranjem drugih, bilo bi nam puno ugodnije živjeti. Kroz povijesno-političke okolnosti mnogo puta dosad smo dokazali da naše zajedništvo (Hrvata u Bosni i Hrvata u Hercegovini, op. a.) ne poznaje teritorijalne granice, te da smo u pozitivnom kontekstu osuđeni jedni na druge, zaključuje na koncu našeg razgovora.
Razgovarao Ivan KRALJEVIĆ