Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Halid Genjac u razgovoru za Anadolu Agency (AA) upozorio je da je sve manje vremana preostalo za utvrđivanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, te da “postaje dramatično potrebno da se to pitanje riješi”.
“Jer, zaista ukoliko se ne bi riješilo pitanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH na ovaj ili onaj način dolazi u pitanje, ne održavanje izbora, nego implementacija izbora u čitavom vertikalnom lancu od Vlade FBiH do Vijeća minista BiH”, upozorio je Genjac.
On je kazao kako su intenzivni razgovori u tijeku. Međunarodna zajednica, kaže Genjac, uključujući veleposlanstvo SAD-a, misiju OSSE u BiH, Delegaciju EU u BiH, pa i predstavnike OHR-a vrše intenzivnu medijaciju u nastojanju da se pronađe rješenje.
“Zašto je ta medijacija potrebna? Potrebna je što se nalazimo pred izuzetno velikim problemom koji u sebi sadrži u dobroj mjeri pravnu, ali i političku dimenziju. U ovom pitanju su se sručili svi problemi i našeg ustavnopravnog aranžama i svih odnosa u BiH, ali i onih iluzija koje još nisu napuštene u smislu dalje dezintegracije BiH i prijetnji po cjelovitost BiH”, rekao je Genjac.
Više modaliteta za rješenje problema Izbornog zakona BiH
Ustavni sud BiH je, navodi, donio odluku kojim su suspendirani određeni članovi Izbornog zakona BiH, a koji se odnose na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.
“S jedne strane, imamo tu presudu, a sa druge Ustav FBiH, Pakt o građanskim i političkim pravima, Europsku konvenciju o ljudskim pravima, akte koji su nadređeni ustavnom sustavu BiH. To dvoje je u velikoj suprotnosti. Odluka Ustavnog suda BiH ako se bukvalno provodi sudara se sa navedenim aktima. Ako se poštuju pak navedeni akti što smo dužni, nemoguće je provesti odluku Ustavnog suda BiH. To je pravno tako”, kaže Genjac.
Odgovor bi mogao biti, navodi, u Dejtonskom sporazumu, odnosno aneksu koji govori o Uredu visokog predstavnika, gdje se navodi da je OHR zadužen, između ostalog, da otklanja smetnje civilnoj implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma.
“A, ovo zaista jeste eklatantan primjer smetnji u implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma i svega onoga što proistiće, a tu ogromnog značaja imaju demokratski izbori. Rješenje je da OHR na neki način pripomogne ili iskoristi mehanizme da se nadoknade oni članovi Izbornog zakona BiH koje je Ustavni sud BiH izborisao i koji su blokirali ovaj neizravan izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i time implementaciju izbora. Na koji način će to iskoristiti, odnosno na koji način će se to uraditi, riješiti ovo pitanje vidjet ćemo”, kaže Genjac.
Navodi da postoji više modaliteta, odnosno da li to uraditi nekim privremenim rješenjem koji bi se usvojio u Parlamentarnoj skupštini BiH što smatra da je teže, ili nekim podzakonskim aktom usvojenim od SIP-a BiH što misli da nije nerealno.
“Ali, u svakom slučaju, ovi razgovori s predstavnicima najrelevantnijih političkih stranaka i uz medijaciju međunarodne zajednice, očekujem i nadam se da će se pronaći neko rješenje i da se neće dovesti u pitanje implementacija izbora”, naglašava Genjac.
Odgađanje, odnosno spajanje općih s lokalnim izborima, o čemu se opet govori u javnosti, imalo bi, smatra Genjac, određene dugoročne efekte u smislu da se izbjegne situacija u kojoj se u BiH svaka druga godina potroši na izbornu kampanju.
“S ovakvim ustavnopravnim aranžmanom, s ovakvom pluraliziranom političkom scenom, mehanizmima blokade, svaka ta izborna godina je izgubljena zarad stranačkih interesa i njihovim nastojanjem da ostavre što je moguće bolju izbornu poziciju. Spajanje izbora bi nas dovelo u poziciju da imamo izbore svake četiri godine i mislim da bi to bila korist”, navodi Genjac.
Međutim, kada je u pitanju problem koji “imamo pred sobom”, kaže ne misli uopće da je odgađanje ili sporo rješavanje problema izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH vezano s nečijom namjerom da se izbori 2018. godine odgode.
“Zašto? Upravo tu dolazimo do političke dimenzije tog problema, jer rješavanje izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH je izuzetno krupno pitanje i ono ustvari odgovara na pitanje kojim putem se kreće BiH. U sklopu Washingtonskog sporazuma što je ugrađeno kasnije i u Daytonski sporazum kroz Ustav BiH i Ustav FBiH, delegati Doma naroda u FBiH biraju se iz svakog kantona po jedan i iz svakog konstitutivnog naroda ukoliko takav ima izabran u skupštini kantona. To nimalo nije slučajno. Što je posljedica toga, što to znači de facto? To znači da je poruka da su sva tri konstitutivna naroda konstitutivna na cjelom prostoru FBiH u svakom kantonu, naravno i na cijelom prostoru BiH”, naglašava Genjac, prešućujući kako je Ustavni sud BiH upravo tu od viskog predstavnika Petritscha nametnutu odredbu Izbornog zakona proglasio neustavnom jer je omogućavala da jedan narod, u konkretnom slučaju Bošnjaci biraju Hrvate u Federalni dom naroda.
Genjac tvrdi kako je Ustavni sud BiH uzanemario činjenicu da zastupnike u kantonalne skupštine ne biraju narodi etnički, nego građani. Te sve zastupnike u kantonalnim skupštinama biraju građani”, navodi Genjac vodu na svoj građanski mlin.
Oni koji su izabrani i koji su se etnički izjasnili tek tada, veli, ulaze u proces nominiranja za delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH.
“Kantonalni zastupnici, tek nakon što budu izabrani od građana i nakon što se izjasne o svojoj etničkoj pripadnosti stiču pravo da konzumiraju mogućnost izbora u Dom naroda Parlamenta FBiH. Prema tome, to je kombinacija poluizravnog i poluneizravnog sustava izbora. To nije nimalo slučajno. To ima dalekosežne implikacije. Cijelo vrijeme govorimo o delikatnom balansu etničkog i građanskog principa u Daytonskom i Washingtonskom sporazumu i ovdje je to povezano s tim”, navodi Genjac, prešućujući kako je taj balans narušen upravo intervencija visokog predstavnika Petritscha što je Ustavni sud BiH ocjenio neustavnim.
Po Genjcu taj balans građanskog i nacionalnog može se uspostaviti samo dominacijom građanskog, dok bi osiguranje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Domu naroda narušilo tu ravnotežu.
“Jer, oni su legitimni po Ustavu samim tim što budu izabrani u kantonalnu skupštinu, ali se traži legitimnost potvrđena isključivo etnički. Ukoliko bi se takva legitimnost omogućila ili išlo za takvom legitimnošću koju zagovaraju politički predstavnici najviše iz HDZ-a BiH onda bi smo imali narušavanje principa i Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Naravno, to je legitiman cilj. Ali, on se može provesti samo legitimnim sredstvima što znači većinama za promjenu Ustava u Parlamentu FBiH, Parlamentarnoj skupštini BiH. Naravno, ja ne vidim ikoga osim predstavnika HDZ-a i manjih stranaka okupljenih oko grupacije HNS-a da podržava i da će ikada podržati takva nastojanja”, kaže Genjac, prikriveno promovirajući građanski koncept koji je u suprotnosti s temeljnim načelom daytonskog ustava da je BiH država tri konstitutivna naroda, a ne građanska država.
Genjac potom tvrdi kako je Dom naroda, građanski dom, a ne Dom u kojem trebaju biti predstavljeni konstitutivni narodi, kako je to presudio i Ustavni sud BiH, te da je je instaliranje etničkog principa u takav Dom kakvim ga on zamišlja, a ne kako ga je Ustav definirao anahron i retrogradan.
“On je drugi građanski dom. Ugrađivati u drugi građanski dom principe isključive etničke određenosti i etničkih principa znači neviđene mogućnosti blokada, kojih u BiH ionako ima previše, i to je još jedan od razloga što insistira na stavu balansa etničkog i građanskog”, ističe Genjac.
Ukoliko bi Dom naroda Parlamenat FBiH, kaže Genjac, bio Dom koji se bavi isključivo zaštitom vitalnog nacionalnog interesa, pitanjima od interesa koji su etničkog karaktera, i samo njima nikakav problem ne bi bio da se traži model izbora da Hrvati biraju te delegate, da Bošnjaci samo isključivo biraju te delegate.
“Međutim, s ovakvim Domom naroda, s ovakvim nadležnostima tog doma isključivi etnički princip je potpuno anahron i on bi jednostavno potpuno zakočio i zaustavio FBiH, a time i BiH”, poručio je Halid Genjac, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Uglavnom po Genjcu, pretvaranjem Doma naroda u drugi građanski dom politički bi trebalo eliminirati Hrvate, a vlast u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji prepustiti Bošnjacima, kako bi ju se “otkočilo”./HMS/
wpDiscuz