Niko u Bosni i Hercegovini ne zna koliko je tačno donatorskog novca stiglo u zemlju od kraja rata do danas. Precizno se ne zna ni koliko je tog novca utrošeno nenamjenski i završilo u privatnim džepovima. Neki predstavnici nevladinih organizacija tvrdili su i da je riječ o više od 20 milijardi eura.
Podaci o tome gdje je završilo oko 40 milijardi maraka pomoći koja je u BiH stizala tokom rata i kasnije i dalje ostaju velika tajna.
Prema podacima Biroa za humanitarna pitanja, u BiH je od 1996. do 2003. godine došlo najviše donacija po glavi stanovništva. Preciznu evidenciju i cifre nema niko, pa sve ostaje na pretpostavkama. U Udruženju izbjeglih i raseljenih lica kažu da je samo za porušene objekate u BiH došlo oko 16 milijardi maraka.
Komisije BiH na parlamentarnom nivou koje istražuju ko je i kako trošio donatorska sredstva koja su stizala u BiH godinama su se smjenjivale. Koliko je poznato, nijedna nije došla do podatka o tačnoj cifri.
I da se u milijardu maraka moglo pogriješiti u utvrđivanju utroška donatorskih sredstava, podatak koji šokira zapravo je pokazatelj da, ako se u ovoliko novca može pogriješiti, koliko je zapravo para potrošeno i pronevjereno, ali i u čiji džep je otišlo.
-Nema na šta to nije išlo, tu je bilo čak i to `ja tebi donaciju – ti meni procenat`“ – tvrdi ekonomista Svetlana Cenić.
Utvrđivanje donacija je posao za istražne organe, smatraju u Transparensi internešnelu, navodeći da se na tome trebalo raditi od samog početka.
-Sada se bojim da je kasno i da nakon 20 godina bit će nemoguće utvrditi ko je bio odgovoran u tom trenutku i na kraju krajeva gdje je novac završio – kaže Ivana Korajlić iz Transparensi internešnela.
Da su strani donatori izgubili povjerenje u domaće institucije, posredstvom kojih su godinama unazad slali pomoć, najbolje pokazuje primjer vrijeme poslije poplava. Tada su donatori iz inostranstva uplaćivali novac na privatne račune oštećenih, zaobilazeći odgovorne institucije, javila je BNTV.