Published On: Sub, srp. 7th, 2018

FRONTEX ŠALJE AVIONE NA HRVATSKU GRANICU! Migranti ostaju u BiH? VIJESTI

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer izjavio je u četvrtak u Beču da tražitelji azila s njemačke granice neće biti vraćani u Austriju, nego u Grčku i Italiju.

“Hrvatska je zadovoljna dogovorima koje su u četvrtak postigle stranke njemačke vladajuće koalicije te Austrija i Njemačka oko buduće politike prema migrantima i tražitelja azila koji su već registrirani u nekoj od zemalja Europske unije”, tvrde visoki izvori iz hrvatske Vlade za Jutarnji list. Postignuti dogovori na tragu su onoga za što se cijelo vrijeme zalagala i Hrvatska. Prema sklopljenim dogovorima, na granici s Austrijom Njemačka će u objektima granične policije provoditi postupak provjere statusa te će oni već registrirani biti vraćani u države u kojima su prvo registrirani nakon ulaska u EU, prije svega u Grčku i Italiju.

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer izjavio je u četvrtak u Beču da tražitelji azila s njemačke granice neće biti vraćani u Austriju, nego u Grčku i Italiju. “Bit će vraćani iz prihvatnih centara koji će se uspostaviti u blizini austrijsko-njemačke granice”, naglasio je Seehofer nakon sastanka s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom, vicekancelarom Heinz-Christianom Stracheom i ministrom unutarnjih poslova Herbertom Kicklom. “Nitko ne želi da Austrija bude odgovorna za azilante za koje su odgovorne Italija i Grčka”, poručio je on, čime je oraspoložio austrijske domaćine, ali i Hrvatsku.

Veliki značaj

“Mi nismo prva zemlja ulaska i ovaj dogovor za nas je iznimno značajan”, kažu sugovornici Jutarnjeg. Naime, ovaj dogovor znači da migranti koji su iz BiH ušli u Hrvatsku pa u Austriju ili Njemačku više neće biti vraćani u Hrvatsku, kako je dosad bio slučaj, nego u Grčku gdje su prvo ušli na teritorij EU. Nadalje, ovaj austrijsko-njemački dogovor spasio je otvorenost granica unutar Europske unije. Austrija je bila spremna uvesti kontrolu na svojim granicama i uputiti svoje policajce na schengensku granicu prema Hrvatskoj ako bi Njemačka realizirala najave o vraćanju migranata u Austriju. U tom slučaju Hrvatska bi se našla u jako teškoj situaciji jer bi kao članica Unije, ali ne i Schengena mogla postati migrantski hot-spot. No, to je ovim dogovorom izbjegnuto.

“Nitko ne želi prihvatiti ukidanje Schengena. Već godinu dana imamo granične kontrole na nekim unutarnjim granicama Unije, i to je već donijelo brojne loše ekonomske rezultate. I Njemačkoj je u interesu spašavanje schengenskog sustava”, kažu naši sugovornici koji ukazuju i na činjenicu da je Njemačka donijela i mjere o sprečavanju sekundarnih kretanja migranata. To znači da migranti više neće moći sami birati državu u kojoj bi željeli ostati.

Nedavna liberalizacija viza – koje je, primjerice, Srbija uvela Iranu – Hrvatsku je stavila u nove moguće probleme. Taj je problem na inzistiranje Hrvatske istaknut i na sjednici Europskog vijeća te je Srbija dodatno pritisnuta. Iranski državljani sada bez vize dolaze u Europu, a potom ilegalnim putem kreću kroz BiH prema Hrvatskoj i dalje u Europsku uniju. U tim je slučajevima upravo Hrvatska zemlja njihova prvog ulaska u EU. “Nećemo im dopustiti ulazak. Odlučni smo u zaštiti od bilo kakvog pokušaja ilegalnog ulaska u našu zemlju. Humanost nema prednost nad zaštitom granica”, naglasili su naši izvori iz Vlade tvrd stav o migrantskoj politici.

Prema njegovim riječima, Hrvatska u ovom trenutku ima oko 6600 graničnih policajaca koji čvrsto nadziru granicu prema Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, što je više nego što sve ove navedene zemlje imaju zajedno. Također je dodao kako se već na jesen očekuje da Europska komisija predloži nove, jače mjere zaštite vanjske granice EU. To je jučer u Beču potvrdio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon sastanka s austrijskom vladom. Jedna od mjera, rekao je Juncker, što nam je potvrdio i naš izvor blizak Vladi, jest jačanje Frontexa, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. Prema tom planu, Frontex bi trebao imati deset tisuća pripadnika granične i Obalne straže do 2020. godine.

Patrolni brodovi

“U prvoj fazi migrantske krize vrata EU bila su provaljena, a sada ulazimo u fazu u kojoj ćemo štititi vanjske granice koje će biti policijski nadzirane”, rekao je izvor iz Komisije. Hrvatska snažno podržava jačanje Frontexa i još jaču suradnju s tom agencijom. “Hrvatska će u sljedećem razdoblju još više ojačati tehničku komponentu nadzora svoje granice. Nabavili smo patrolne brodove, postavili radarske sustave na otoke radi zaštite morske granice i sada krećemo u dodatno jačanje zaštite naše zelene granice. Već smo dogovorili angažman jednog aviona Frontexa kojim će se nadzirati zelena granica prema BiH i Crnoj Gori te morska granica prema Crnoj Gori i Italiji”, otkrivaju nam naši sugovornici. Avionom će upravljati djelatnici Frontexa, a podatke će dijeliti s našim službama.

Finalni dogovor trebao bi biti sklopljen već sljedeći tjedan na sastanku u sjedištu Frontexa u Varšavi. Osim ove tehničke novine, planiraju se i dodatno instaliranje kamera, termovizija te korištenje dronova u nadzoru zelene granice. Jačanje zaštite granice dolazi u vrijeme kada je sve očitije da se policijske snage BiH sve teže nose s nadzorom sve većeg broja migranata. “Još u ožujku ove godine upozoravali smo njihovo Ministarstvo na moguće probleme. Nudili smo im pomoć u organizaciji policije. Ali, nije bilo sluha. Više od dvije godine ništa nisu radili, sada za sve optužuju Europsku uniju”, kritični su naši sugovornici.

 

“Pokazujemo solidarnost, ali ilegalce ne dozvoljavamo”

– Ono što danas zagovaraju u Njemačkoj, pa i Austriji, ne otvara pitanje hoće li se Hrvatska moći tome prilagoditi, jer su sve bliži onome što Hrvatska radi i što promiče, a to su zakonite, održive i kontrolirane migracije, ali ne ilegalne migracije – rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ističe kako Vlada govori da nema ilegalnih migracija, ali smo otvoreni za migracije kroz premještaj i preseljenje. – Tu Hrvatska pokazuje načelo solidarnosti na djelu, ali ne dopušta nekontrolirane, ilegalne migracije, koje se prije ili kasnije pretvore u problem koji danas imaju države koje su to dopuštale – objasnio je Božinović.

Napominje da pritisak migranata može biti toliki da nadilazi europske kapacitete.

– Brojke su potencijalno takve da nema države koja bi mogla izdržati toliki pritisak, što se sada vidi – nastavio je ministar.

O pitanju vraćanja migranata koji su već registrirani u nekoj zemlji, rekao je da Hrvatska s tim nema problem jer mi prihvaćamo samo registrirane izbjeglice, one koje smo kao takve već registrirali. Zaključio je da neće dozvoliti da Hrvatska postane hot spot.

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer