Opstanak Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države ne može se uzeti zdravo za gotovo. Ako Rusija otvoreno podrži secesionističke ambicije Republike Srpske, naći ćemo se na putu bez povratka.
Odluka Moskve da se suzdrži od glasovanja za produženje mandata EU misije u BiH mogla bi dovesti do toga da mnogi povjeruju u to da službeni Kremlj već ozbiljno razmatra upravo takav potez, upozorava u autorskom komentaru za ugledni Financial Times (FT) Ivan Krastev, predsjednik nevladine organizacije Centar za liberalne strategije iz Sofije, prenosi Dnevni avaz.
U analizi pod naslovom ‘Balkan, meki trbuh Europe’ on razmatra mogućnost da Vladimir Putin iskoristi svoju poziciju na Balkanu i destabiliziranjem tog dijela Europe pažnju Zapada odvrati od Ukrajine.
– Angela Merkel nedavno je najavila takvu mogućnost – piše Krastev.
Navodi i da ‘logika ukazuje na to da, ako Rusija želi povećati pritisak na Europu, onda to treba pokušati na područjima izvan nekadašnjeg Sovjetskog Saveza’.
– U takvom scenariju Balkan je idealna meta. Zasigurno Rusija ne mašta o tome da BiH i Albanija budu sfere njezinog utjecaja. S druge strane, nitko na Balkanu ni ne pomišlja da se pridruži Euroazijskoj uniji. Njihovi glavni trgovinski partneri su države EU. Tu se traže i potencijalni investitori i partneri, a tamo, u EU, i mogući emigranti žele naći novi dom – navodi se.
No, ruski je utjecaj na ovaj dio Europe ogroman. Samo ako bi, piše autor, ruske banke odlučile povući svoje depozite s Balkana, cijela regija našla bi se u svakovrsnom rašomonu.
– Ovo je, dakle, mjesto gdje Moskva može, ako hoće, Europljane dovesti u neugodnu situaciju – ističe on.
Dodaje i da bi ‘kontrolirana kriza na Balkanu dala Rusiji novu monetu za potkusurivanje i skretanje pažnje od odgovornosti’.
– Mnoge europske vlade morale bi svoju pažnju usmjeriti tamo i ne pratiti niti reagirati na dešavanja u Ukrajini. Time bi doslovno bilo nemoguće sačuvati makar i privid postojanja koncepta kolektivne sigurnosti Europe. Shizma između europskog juga i europskog sjevera otpočela bi – navodi Krastev.
U prilog tome on navodi i sve gore odnose Srbije i Albanije, koji se stabilno pogoršavaju, te tešku ovisnost regije o ruskim energentima. Ona se nije promijenila ni pet godina nakon velike energetske krize, kada je Rusija zatvorila plinovode kroz Ukrajinu.
Ipak, nastavlja Krastev, destabilizacija Balkana nije bez rizika ni po Rusiju. Jer Moskva Balkanu ne može ponuditi ono što nudi Europa.
– Gospođa Merkel je u pravu kada se pribojava da bi siledžije iz Kremlja mogle destabilizirati Europu preko Balkana. No, Putin je svjestan da je mnogo više rizika za gubitak nego dobitak ako se odluči za takvu politiku – zaključuje autor u FT-u, prenosi Dnevni avaz .
wpDiscuz