Gošća Dnevnika RTV Herceg-Bosne bila je Darijana Filipović, dopredsjednica HDZ-a BiH te članica pregovaračkog tima za izmjene Izbornog zakona BiH.
Ovaj tjedan u Istočnom Sarajevu održan je sastanak predstavnika političkih stranaka koje čine vlast na državnoj razini. Komentirajući u razgovoru s urednikom i voditeljem Dnevnika Tihomirom Šutalom određene optimistične poruke koje su se mogle čuti nakon sastanka, Filipović je istaknula da kao najoptimističnije treba izdvojiti to što su politički partneri zajedno sjeli i razgovarali nakon jednog duljeg razdoblja.
“Već je neko vrijeme bilo vidno, a pogotovo nakon što je OHR odnosno Visoki predstavnik donio odluku o nametanju Izbornog zakona, da smo nekako pomalo krenuli svojim putevima i pravcima. To za naše odnose evidentno nije bilo dobro”, kazala je Filipović.
Odlučivanje vratiti u institucije
Ona je kazala da su dužnosnici HDZ-a BiH, pogotovo predsjednik te stranke Dragan Čović, najavljivali da će iskoristiti aktualne prilike oko gospodarskog sajma u Mostaru kako bi pokušali dogovoriti sastanke koalicijskih partnera da se sjedne za stol i dogovori kojim će se putem krenuti dalje.
“Zapravo je postalo razvidno da situacija ne ide u dobrom smjeru. Upravo se to dogodilo. U ovim situacijama gdje su svi gostovali u Mostaru dogovoreno je da se ovaj tjedan organiziraju sastanci. Jedan takav sastanak partnera na razini BiH održan je u četvrtak u prošlom tjednu. Pokušali smo naći načine kako dalje oko političke situacije i kako naći rješenje da se odlučivanje ponovno vrati u one institucije gdje je namijenjeno; prije svega u Parlamentarnu skupštinu BiH i u Vijeće ministara”, kazala je Filipović.
Izborni zakon treba biti plod dogovora domaćih lidera
Odgovarajući na pitanje hoće li se pronaći rješenje za reformu Izbornog zakona BiH u dijelu koji se tiče provedbe presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, ali i presuda Europskog suda za ljudska prava, Filipović je istaknula da su se svi sudionici sastanka složili da nije dobro da Christian Schmidt nameće rješenja koja se tiču Izbornog zakona BiH.
-Svi su se na tom sastanku složili da nije dobro da se bilo koji zakon, a pogotovo jedan takav važan zakon kao što je izborni, oko kojega se već godinama priča u kojem smjeru bi Izbori zakon trebao riješiti ona pitanja koja su problematična, pogotovo za hrvatski narod, a to je pitanje legitimnog predstavljanja – da nije dobro da visoki predstavnik donosi bilo kakva rješenja oko izbornog zakona. To je zapravo trebao biti plod dogovora domaćih političkih lidera, kazala je Filipović.
Posebno je naglasila da su svi sudionici sastanka izrazili spremnost da se, bez obzira na to što je visoki predstavnik donio Izborni zakon, rješenja koja su kao koalicijski partneri predvidjeli nađu u parlamentarnoj proceduri.
Kroz Vijeće ministara u parlamentarnu proceduru
Filipović je pojasnila i da je jedan takav zaključak ponuđen na prošloj sjednici Zastupničkog doma koji, ipak, nije usvojen.
“Situacija na Zastupničkom domu bila je takva da ništa od zaključaka nije prošlo jer je stvorena atmosfera u kojoj nitko nije imao dovoljnu većinu, odnosno dovoljan broj ruku da bilo koji zaključak prođe. Tako je, nažalost, završio Zastupnički dom”, kazala je Filipović i dodala da se bez obzira na to drže dogovora da se rješenje ponudi kroz idućih desetak dana.
“Evidentno je da više nema vremena. Lokalni izbori trebaju se raspisati već početkom svibnja Rečeno da se u sljedećih desetak dana, ipak, ona rješenja oko kojih se razgovaralo, a uključuju i način izbora članova Predsjedništva BiH, da se takav zakon kroz Vijeće ministara pokuša ‘gurnuti’ u parlamentarnu proceduru”, kazala je Filipović i dodala da se onda kroz parlamentarnu proceduru treba vidjeti što se oko toga može popravljati.
Oduprijeti se destabilizirajućim faktorima
Stječe se dojam da se, kada se i pronađu određeni kompromisi, odmah uključi dio međunarodne zajednice, ali i sarajevskih medija koji na neki način ruše te dogovore. Osvrćući se na ovu tvrdnju, Filipović je istaknula da stranke koje u ovom trenutku čine parlamentarnu većinu, ma kakva ona bila, ne smiju biti toliko naivni da pomisle da se takvo nešto neće događati.
“U političkoj sferi Bosne i Hercegovine postoje raznorazni interesi, i domaćih političkih aktera ali i onih predstavnika međunarodnih institucija. Postoje različite agende, ali ponovno kažem; parlamentarna većina je trebala računati s takvim agendama i takvim interesima. Zajednički iznalazimo rješenja i zato je najveća odgovornost na nama da, bez obzira na nepolitičke okolnosti koje nam se ubacuju u javni prostor, postanemo otporni na sve ono što nas dovodi u poziciju da iz vida gubimo važne stvari”, kazala je Filipović i potvrdila da postoje različiti interesi koji pokušavaju destabilizirati unutarnje političke dogovore.
Dopredsjednica HDZ BiH kazala je da je na koaliciji stranaka koje čine vlast na državnoj razini obraniti se od takvih utjecaja.
“Jedino smo na takav način mogli postići neke napretke. Tako je prije mjesec dana otvoren pregovarački proces BiH s EU jer smo, uz sva iskušenja koja su na tom putu nailazila, zajednički razgovarali, sjedili, postizali kompromis i doveli taj proces do kraja. Tako da se u svim našim političkim nastojanjima moramo isključivo voditi takvim ciljevima”, istaknula je Filipović.
Schmidtova nametanja rađaju alibi politike
Komentirajući protivljenje Europske unije prema Schmidtovom nametanju izmjena Izbornog zakona, Filipović je kazala da su to učinili jer su svjesni implikacija koje takvi potezi mogu izazvati.
“Mi u HDZ-u smo, odmah nakon što je visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona, problematizirali takav način donošenja odluka bez da smo u tom trenutku iščitali koje su to sve promjene koje je visoki predstavnik nametnuo”, kazala je Filipović i pojasnila da su to učinili jer su znali da je takav pristup pogrešan i podupire jednu vrstu alibi politika domaćih političkih aktera koji su tome skloni.
Korak nazad na europskom putu
Također, Filipović je mišljenja da nametanje odluka od strane Visokog predstavnika umanjuje značaj Parlamentarne skupštine BiH kao jedinog nadležnog tijela koje ima legitimitet donositi zakone.
-Tako da na neki način abolira sve nas kao domaće političke aktere od odgovornosti i posljedica za takve nametnute zakone. U isto vrijeme od nas traži da budemo ili krivci za neku političku atmosferu, ili nam nameće takvu vrstu krivnje bez da mi imamo bilo kakav upliv u to što je doneseno, kazala je Filipović dodajući:
“Mislim da su predstavnici EU koji su s nama puno radili na zakonima i koji su s nama puno radili kako bi otvorili ovaj pregovarački proces bili svjesni, isto kao i mi, da će nas takva vrsta nametanja zakona unazaditi na europskom putu. To sada praktično gledamo ovih dana”, kazala je Filipović.
Predstavnici iz RS obećali kooperativnost
Republika Srpska usvojila je svoj Izborni zakon. Upitana može li takav razvoj događaja ubrzati proces postizanja dogovora na državnoj razini, Filipović je rekla da joj je sada teško predvidjeti sve implikacije poteza koji su se odigrali posljednjih dana.
“Opet kažem, na zajedničkom sastanku predstavnici iz RS su rekli da su, bez obzira na sve, oni voljni zajedno s nama raditi na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje bi mi zajednički pustili u parlamentarnu proceduru i ako se u tom dijelu dogovorimo da će biti posve kooperativni”, zaključila je Filipović./HMS/