Published On: Fri, Oct 30th, 2015

FAJON: Islamofobija postaje ‘mamac’ za prikupljanje glasova, zidovi ne rješavju migrantsku krizu

Iako se Europska unija suočava s velikim brojem izazova, a najveći je migrantska kriza, to ne znači da se politika širenja ne nastavlja

Važno je da članice EU i države koje to žele postati ne nasjednu ekstremnim desnim ideologijama, koje se hrane netolerancijom i ksenofobijom, rekla je u razgovoru za Fenu zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon odgovarajući na pitanje koliko će, sveopća migrantska kriza otežati put BiH ka EU .

Na najvišoj državnoj razini u tijeku su pripreme za podnošenje aplikacije za članstvo BiH u Europskoj uniji. Koliko će, uz unutarpolitičke zastoje u BiH, sada i sveopća kriza s migrantima koja je podijelila Europu na prihvaćanje i odbijanje dolaska migranata, put BiH ka članstvu u EU učiniti još težim?
– Točno je da se Europska unija (EU) nalazi u razdoblju u kojem se suočava s velikim brojem izazova, u ovom trenutku je svakako migrantska kriza najveći izazov.Međutim, to ne znači da politika širenja ne nastavlja svoj ​​tok, naprotiv, trenutna situacija je pokazala koliko su politika širenja i susjedska politika u stvari važne za stabilizaciju našeg susjednog regiona, prevashodno Bliskog istoka. Važno je da kako države EU tako i države koje to žele postati ne nasjednu ekstremnim desnim ideologijama, koje se hrane netolerancijom i ksenofobijom. To je realna opasnost i to je ono što me brini, a ne to da BiH neće napredovati na putu prema članstvu u EU.Pogledajte Kosovo, koje je upravo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Srbija će također uskoro otvoriti prva pregovaračka poglavlja, dakle stvari napreduju – kaže Fajon.

Europa je zaokupljena migrantskom krizom koja je dovela do toga da se u Bruxellesu čuju strahovi za budućnost Europske unije. Koliko je situacija ozbiljna glede raspada EU?
– Bez obzira na nesuglasice između država EU u odgovoru na krizu i ponekad dijametralno različite stavove, ne brine me budućnost EU u smislu opstanka, već se pitam koji put će EU izabrati, hoće li parirati ostalim svjetskim silama, hoće li predstavljati kredibilnog vanjskopolitičkog igrača. Svaku krizu, pa tako i ovu, vidim kao priliku da se EU ojača, usvojiti neka nova pravila, donese nove zakone. Nije lako uskladiti stavove i interese 28 zemalja, ali čak iako nađemo najnižu dodirnu točku i imamo zajednički odgovor, to je veliki uspjeh i svakako mnogo bolje od reakcije svake države posebno. Dakle, o raspadu ne želim razmišljati, ali zato mislim da je možda ova kriza momenat u kome treba razmišljati o realizaciji neke od teorija europskih integracija koje su se do sada manje više spominjale u znanstvenim krugovima: Europa više brzina ili Europa koncentričnih krugova – kaže europska parlamentarka.

Čini se da Europa postaje sve više ksenofobična, krivo shvaćanje islama je sve prisutnije, a BiH je “između”?
– Islamofobija je nažalost sve prisutnija, postala je ‘mamac’ za sakupljanje glasova na račun ekstremističkih ideologija, nacionalizma, mržnje i netolerancije. Kao što sam već napomenula, to je ono što me najviše brine. Kriza je uvijek dobar poligon za širenje netolerantnosti i radikalizma, ali ukoliko se trezveno razmišlja i ako progresivne sile nadjačaju nazadnjački, onda iz krize možemo izaći jači i stabilniji, kao pobjednici. BiH bi svojom etničkom i vjerskom raznolikošću bila dobar primjer u EU – smatra Fajon.

I odnosi država tzv. balkanskoj migrantskoj ruti postaju sve zategnutiji.Relacija između Srbije i Hrvatske, potom Hrvatske i Slovenije, Austrije, Mađarske su u znaku međusobnih optužbi i nerazumijevanja. I Vi ste nedavno u Europskom parlamentu imali u tom tonu diskusiju s kolegom iz Hrvatske?
– Čini mi se da su odnosi na Balkanu uvijek pomalo napeti, tako da brzo dođe do njihovog zaoštravanja. Nažalost i ovaj put je bilo tako. Zatvaranje granice Hrvatske sa Srbijom je bilo potpuno nepotrebno, kao i neodgovorno ponašanje Hrvatske kada je u pitanju komunikacija o broju izbjeglica koje ulaze u Sloveniju, kao i točne lokacije gdje ulaze. Nakon obilaska izbjegličkih centara na južnoj granici Slovenije s Hrvatskom, gdje su me ljudi s terena obavijestili o nefer ponašanju susjeda, jednostavno sam željela intervenirati i na to upozoriti tijekom rasprave u Europskom parlamentu. Kolega Picula je na to odgovorio u skladu sa svojim uvjerenjima i stavovima, na kraju krajeva zato i sjedimo u Europskom parlamentu, da kritikujemo, pohvalimo, upozorimo i prije svega suočimo mišljenja i stavove – pojašnjava Fajon.

Slovenija, zemlja iz koje dolazite, također najavljuje radikalne mjere u smislu zaustavljanja izbjeglica?
– To nikako ne bi bilo pametno. Ono o čemu se govori posljednjih dana je postavljanje nekih objekata koji bi sprječavali nekontroliran protok migranata. Broj izbjeglica koji u posljednjih deset dana svakog dana uđe u našu državu je ogroman i jedini način da se osigura njihov prolaz kroz Sloveniju je na neki organiziran način i pod nadzorom kompetentnih službi, inače bi nastao kaos. Dakle, ne radi se o gradnji zidova ili ograde, kao što smo to vidjeli u Mađarskoj, niti o zatvaranju granica, već o nužno potrebnim mjerama. Ponavljam, gradnja zidova i ograda nikako nije pravo rješenje, ni za EU, ni za Schengen, i nikako ne rješava migrantske krizu! – Kategorična je zastupnica iz Slovenije u Europskom parlamentu Tanja Fajon.

(FENA / dg)