„Dubrovnik godišnje prihoduje preko 100 milijuna kuna na ulaznicama za gradske zidine, a sredstva se raspoređuju u omjeru 60:40 posto. 60 posto ide direktno u proračun Grada Dubrovnika, a 40 posto u obnovu spomeničke baštine“, izjavio je za Hercegovina info gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković
Dok se u kasu Grada Dubrovnika godišnje slijevaju milijuni kuna na temelju naplate prolaska gradskim zidinama, Mostar takvih prihoda nema. Turisti slobodno defiliraju gradom i preko mosta, bez ikakvih plaćanja.
Dubrovnik godišnje prihoduje preko 100 milijuna kuna na ulaznicama za gradske zidine, a sredstva se raspoređuju u omjeru 60:40 posto. 60 posto ide direktno u proračun Grada Dubrovnika, a 40 posto u obnovu spomeničke baštine. Na taj način se podiže kvaliteta života Dubrovčana različitim infrastrukturnim projektima, ali se i kontinuirano ulaže u obnovu spomeničke baštine koja je ključni generator dolaska gostiju u grad, izjavio je za Hercegovina info gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Naplaćuju kruzerima i autobusima
Upitan da prokomentira činjenicu da Mostar nema takvu vrstu prihodu, premda je također UNESCO-v grad, Franković je kazao da to u gradu teže ide.
„Više puta smo i mi imali pitanje naplaćivati ili ne ulaz u samo grad. Vrlo teško je naplaćivati ulaz u sami grad, on bi trebao biti otvoren. Mi smo se odlučili za kruzere. Uvozimo kruz-taksu, a za one koji dođu kao dnevni izletnici u Dubrovnik naplaćujemo po autobusu 100 eura. Na taj način dobivamo novce“, pojasnio je Franković.
Isto smo pitanje postavili i gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću.
„Gradskom vijeću Mostara sam svojevremeno predložio način kako da valoriziramo određene stvari koje se tiču turizma, tako da u gradski proračun donesemo veća sredstva. Gradsko vijeće je raspravljalo, pohvalilo taj prijedlog mjera, no nikad ga nije usvojilo. Ostavljeno je za neku drugu sjednicu, neko drugo vrijeme i ostalo mrtvo slovo na papiru“, izjavio je za Hercegovina info Bešlić.
Čeka se Gradsko vijeće
Ističe da je postojeći zakon o turističkim pristojbama u Bosni i Hercegovini sulud.
„Mislim da smo mi jedinstven primjer u svijetu gdje lokalna zajednica treba razvijati turizam, a prihodi su joj ravni nuli. Ne da su prihodi ravni nuli, nego su opterećeni komunalnom djelatnošću zbog velikog broja ljudi koji dolaze i prolaze“, ustvrdio je Bešlić.
Dodao je da je direktorica UNESCO-a o desetoj obljetnici upisa Mostara na listu zaštićene svjetske baštine poslala federalnim i državnim vlastima pismo da se zakoni moraju mijenjati, na način da se jedinicama lokalne samouprave osigura dio prihoda za održavanje spomeničke baštine. No, ništa se nije promijenilo. Dakle, potencijalni prihodi Mostara od turista koji dolaze u Stari grad čekati će Gradsko vijeće. A njega nema već godinama i upitno je kada će ga uopće biti.
K.Perić/hercegovina.info
wpDiscuz