Europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn smatra da je 2025. godina kao datum za mogući prijam pojedinih kandidata s Balkana realan, ali ambiciozan cilj.
“Predsjednik Europske komisije je naveo, za pojedine kandidate, 2025. g. kao mogući datum pristupanja. To je realno, iako ambiciozno“, rekao je Hahn u intervjuu bečkom dnevniku „Kurir“.
Na pitanje hoće li Katalonija napustiti EU on je rekao da bi se svi sudionici trebali vratiti dijalogu.
“Ishod izbora nije olakšao situaciji na terenu“, ocijenio je Hahn.
Vezano za postupak EU protiv Poljske on je kazao da nema govora o cijepanju Unije.
“Mi smo u pojedinim državama suočeni s okolnostima da vladavina prava, na primjer poštovanje sudskih presuda, još nije dovoljno razvijena”, naglasio je Hahn.
Kada je riječ o budućnosti EU on je podsjetio da je Komisija predstavila pet opcija za reformu Unije i izrazio nadu da će se postići dogovor oko jedne središnje pozicije.
“Osnova će biti – koncentracija na velike, globalno relevatne teme i prepuštanje drugih tema nacionalnim državama”, objasnio je Hahn.
Prema njegovim riječima, odlučujuće je da se surađuje pojačano u vanjskoj i sigurnosnoj politici, kako bi EU mogla djelovati kao međunarodni akter, a za to je potrebno uvođenje većinskog glasanja, jer je do sada bio potreban pristanak svih.
Na konstataciju da je EU daleko udaljena od aktivne vanjske politike, te da na Bliskom istoku odlučuje Rusija, dok se SAD povukla, a Europljani samo gledaju skrštenih ruku, Hahn je kazao da se precjenjuje utjecaj Moskve.
“Izolacionizam SAD pruža EU šanse da igra značajno aktivniju ulogu”, smatra Hahn.
Što se tiče namjere za tješnju koordinaciju u obrambenoj politici EU on je kazao da se radi o prvom koraku ka zajedničkim aktivnostima u istraživanju i nabavci i dodao da se vojni izdaci moraju efektivnije upotrebljavati.
Upitan što donosi susjedska politika Hahn, ističe da EU ili izvozi stabilnost ili riskira uvoziti nestabilnost.
“Stabilnost možemo izvoziti time što razvijamo ekonomski zemlje, a vladavina prava olakšava investicije”, poručio je on.
Na pitanje čini li EU dovoljno da bi smanjila migraciju Hahn je podsjetio da oko Europe postoji 20 do 25 milijuna izbjeglica, što je konstantni izazov za Europu.
“Postoji jaz između EU i neposrednog susjedstva po pitanju životnog standarda. Mogli bi raditi na tome time da podstičemo ekonomski razvoj, kako bi ljudima pružili perspektivu u njihovim domovinama. Posredstvom investicijskog fonda koji bi bio upotrebljen specijalno za Afriku možemo mobilizirati od europskih poduzeća 44 milijardi eura za održive projekte. Veliki problem je rast stanovništva, na primjer u Egiptu gdje godišnje imamo do 2,5 milijuna ljudi više”, objasnio je on.
Hahn je ukazao da je Fronteks već značajno pojačan, i izrazio nadu da članice razumiju, prilikom pregovora o novom proračunskom okviru EU, da zaštita vanjskih granica ne može biti besplatna.
Prema njegovim riječima, važno je boriti se protiv uzroka migracije, a to nije moguće samo sa Fronteksom.
Na kraju, na pitanje hoće li se 2019.godine ponovo kandidirati Hahn je rekao da će se to “još vidjeti“./HMS/