Od 2018. do 2022. europski uvoz oružja porastao je za 47 posto u odnosu na razdoblje od 2013. do 2017., podaci su švedskog instituta koji prati izvoz i uvoz zrakoplova, ratnih brodova, tenkova, topništva, projektila i raznih oružanih sustava.
Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se promijenio: SAD slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.
Europske članice NATO-a povećale su uvoz za 65 posto.
– Iako su se transferi oružja na svjetskoj razini smanjili, oni prema Europi su naglo porasli zbog napetosti između Rusije i većine drugih europskih zemalja – navodi se u priopćenju Pieter D. Wezeman, viši istraživač u SIPRI-ju.
– Nakon invazije na Ukrajinu, europske zemlje žele uvesti više oružja, i to u kraćem vremenskom razdoblju – dodao je Wezeman.
Na globalnoj razini uvoz oružja smanjen je za 5,1 posto. Afričke zemlje smanjile su uvoz za 40 posto, a one Sjeverne i Južne Amerike za 21 posto. Uvoz je smanjen i u azijsko-pacifičkoj regiji, za 7,5 posto, te na Bliskom istoku, za 8,8 posto.
Izuzetak u Aziji su zemlje u istočnom dijelu kontinenta i “pojedine zemlje u drugim područjima s visokom razinom geopolitičkih napetosti, napominju.
– Strateško nadmetanje se nastavlja iu drugim dijelovima svijeta: povećan je uvoz oružja u istočnu Aziju, a isporuke Bliskom istoku ostale su na visokoj razini – objasnio je Vezeman.
Amerikanci ostaju uvjerljivi broj 1
U posljednja tri desetljeća SAD i Rusija bile su najveći i drugi najveći izvoznici oružja u svijetu. Od 2018. do 2022. SAD je povećao svoje vodstvo, s 14 posto većim izvozom u usporedbi s prethodnih pet godina. Udio SAD-a u globalnom izvozu porastao je s 33 na 40 posto.
Ruski izvoz oružja smanjen je za 31 posto, a udio u svjetskom izvozu pao je s 22 na 16 posto. Trećeplasirana Francuska približila se Rusiji s povećanjem udjela u globalnom izvozu sa 7,1 posto od 2013. do 2017. na 11 posto u petogodišnjem razdoblju zaključno s 2022., prenosi Hina.
– Invazija na Ukrajinu će vjerojatno dodatno ograničiti ruski izvoz oružja, rekao je Hezeman iz SIPRI-ja, “jer će Rusija dati prioritet opskrbi vlastitih oružanih snaga, dok će potražnja iz drugih zemalja ostati niska zbog trgovinskih sankcija.”
Kina ne prodire na velika tržišta
U istom je razdoblju njemački izvoz pao za 35 posto, a kineski za 23 posto.
– Kina se nije uspjela probiti na neka velika tržišta, u nekim slučajevima postoje jasni politički razlozi – rekao je za Deutsche Welle istraživač instituta iz Stockholma. Primjerice, Kina ne prodaje oružje susjednoj Indiji, koja je jedan od većih kupaca.
– Iznenađujuće je da se Kina nije uspjela natjecati s konkurentima iz SAD-a i Europe čak ni u većini zemalja Bliskog i Srednjeg istoka – dodaje Wezeman.
Istraživači napominju da je Rusija prestigla Kinu kao glavnog opskrbljivača subsaharske Afrike, što je posebno vidljivo nakon pučeva u Maliju. A Turska nabavlja znatno manje oružja nego SAD.
SIPRI je analizirao i narudžbe skupog naoružanja, poput vojnih zrakoplova, ratnih brodova, nosača zrakoplova i podmornica za naredno razdoblje.
Prema njihovoj analizi, SAD će ostati daleko najveći izvoznik. Oko 60 posto svih naručenih borbenih zrakoplova i helikoptera su američke proizvodnje. Samo prošle godine 13 zemalja naručilo je 376 takvih američkih letjelica.
Francuska bilježi velik broj narudžbi, dok njemačke zrakoplove nitko nije naručio, ali zato brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi, što se objašnjava činjenicom da domaćoj vojsci treba više oružja, pa ga ima manje u prodaji.
Europa se i prošle godine masovno naoružavala
Podsjetimo, prošlogodišnje izvješće Instituta pokazalo je da se Europa počela naoružavati od ruske invazije na Krim. Izvješće za razdoblje od 2017. do 2021. pokazalo je da je asortiman kupljenog oružja zapravo pao za 4,6%, ali su europske zemlje kupile 19% više oružja nego u prethodnom razdoblju.
wpDiscuz
