Jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta Republika Srpska i demontiranje državnih institucija, ugrozilo je perspektivu zemlje za pristupanje u Europsku uniju (EU), ističe se u izvještaju Europske komisije koji je posvećen BiH.
U izvještaju koji će Europska komisija objaviti sutra, 12. listopada, a u koji Radio Slobodna Europa (RSE) ima uvid, podvlači se da su stranke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnoj razini, “što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama”.
Država se uskladila sa sankcijama, provedbu ometa RS
Stručnjaci Europske komisije navode da je Bosna i Hercegovina “značajno” povećala stopu usklađivanja sa zajedničkom vanjskom politikom EU, koje se odnose na sankcije protiv Rusije koje su odgovor na agresiju u Ukrajini.
U nacrtu izvještaja se prepoznaje i pozdravlja ovo povećanje stope formalnog usklađivanja koje je načinila država.
Međutim, u nacrtu dokumenta se podvlači da su se vlasti i stranke iz RS-a zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, “osporavajući usklađivanje sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije”.
Opstrukcije uoči izbora
U većini dokumenta o Bosni i Hercegovini se u više navrata spominje da nema nikakvog progresa u važnim poljima.
Navodi se, između ostalog, da Vijeće ministara BiH nije preduzeo nikakve korake da bi razvio nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU.
Zbog “političke opstrukcije” je Ministarstvo financija i trezora BiH ometalo nesmetanu organizaciju listopadskih izbora uskraćivanjem potrebnih sredstava.
Održavanje izbora je ocijenjeno dobro, ali se kaže da su izbori obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom koja je neujednačena.
Također se ocjenjuje da nije postignut napredak u osiguravanju i omogućavanju okruženja za civilno društvo.
U pravosuđu nema napretka
Nijedan napredak Europska komisija nije obilježila u BiH po pitanju pravosuđa.
Ocjenjuje se da se BiH nije poboljšala neovisnost i nepristrasnost pravosuđa, te da izvršna i zakonodavna vlast nije usvojila dodatne mjere zaštite.
Dodaje se da nedosljednost i preširoka diskrecijska prava i dalje postoje u primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudaca i tužitelja.
“Potrebne su hitne mjere da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe i ojača njegov integritet. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcioniranje pravosudnog sustava i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala”, ocjenjuje se u nacrtu dokumenta.
Policija podložna političkom miješanju
Nema napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala jer, stručnjaci Europske komisije smatraju da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli izboriti se sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, “što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja”.
“Kontinuirani nedostatak napretka na svim razinama povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno popraviti situaciju”, poručuje se u izvještaju o BiH.
Iako se priznaje da su u proteklih 12 mjeseci podignute neke optužnice koje se odnose na visoke kazne za korupciju, “ukupni rezultati ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”.
Ocjenjuje se da je policija u zemlji podložna političkom miješanju.
Nije operativna točka kontakta za suradnju s Agencijom za provedbu zakona Europske unije (EUROPOL), te ne postoji sustavna suradnja s Agencijom Europske unije za suradnju u oblasti krivičnog pravosuđa (EUROJUST).
Od bosanskohercegovačkih vlasti se traži da hitno usvoje zakon za borbu protiv pranja novca i financiranje terorizma.
Loše ocjene o slobodi izražavanja
Europska komisija smatra da u Bosni i Hercegovini nije postignut napredak u jamčenju slobode izražavanja i medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranju financijske podobnosti sustava javnog emitiranja.
Ocjenjuje se da i dalje postoje izazovi kada je u pitanju sloboda okupljanja, posebno u RS.
Bez napretka i u preuzimanju odgovornosti za EU članstvo
Bosna i Hercegovina, prema ocjeni Europske komisije, treba značajno pojačati usklađivanje s pravnim stečevinama EU, te primjeniti i ojačati neophodne zakone.
“Tijekom razdoblja na koji se izvještaj odnosi (12 mjeseci), postignut je ograničen ili nikakav napredak u različitim poglavljima pravne stečevine EU”, zaključuje se u izvještaju./HMS/