Published On: Čet, lip 30th, 2016

EU ĆE NATJERATI I HRVATSKU DA SE ODREKNE KUNE I UVEDE EURO? ‘Ako smanje kriterije, to bi čak i pomoglo Hrvatskoj!’

ZAGREB – Nakon Brexita, članice EU koje nisu uvele euro, među kojima je i Hrvatska, mogle bi se naći pod pritiskom Bruxellesa da svoje nacionalne valute što prije zamijene europskom valutom. Upozorenje su objavili pojedini britanski i njemački mediji, koji ističu da će se ostatak EU, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva, naći pod pritiskom jačanja integrativnih procesa, pa tako i dovršenja projekta monetarne unije.

Od 28 članica EU, njih 19 je u zoni eura. Osim Velike Britanije, čiji su se građani na nedavnom referendumu većinski izjasnili za izlazak iz EU, izvan “Eurolanda” još su i Danska, Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska te Hrvatska. Ovdje, međutim, valja upozoriti kako Velika Britanija i Danska imaju “opt-out” klauzulu, koja im omogućuje da trajno zadrže svoje nacionalne valute, a na ostale članice, među kojima je i Hrvatska, ta se klauzula ne primjenjuje, što znači kako se od njih očekuje da prije ili kasnije ionako uvedu euro. Naravno, nakon što prethodno ispune kriterije iz Maastrichta.

Prema pisanju Daily Expressa, osam članica EU koje su izvan eurozone mogle bi se naći pod pritiskom Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije, koji, nakon Brexita, želi čvršće povezati EU. I njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da će se nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva pojačati napori na dovršenju monetarne unije.

No, za tako nešto, upozoravaju analitičari, trebat će znatno olabaviti uvjete za uvođenje eura. Maastrichtski kriteriji sada, primjerice, dopuštaju proračunski manjak od najviše tri posto BDP-a i javni dug u visini od najviše 60 posto BDP-a, a mnoge zemlje te uvjete ne ispunjavaju. Trebat će ubrzati i procedure, jer zemlja koja uvodi euro sada najprije mora provesti barem dvije godine u “čekaonici”, zvanoj Europski tečajni mehanizam II.: u njemu je trenutačno jedino Danska, ali za nju vrijedi “opt-out” klauzula.

– Ako postoji inicijativa bržeg uvođenja eura, i ako ona dobije zeleno svjetlo, onda bi sigurno moralo doći i do labavljenja kriterija – kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. Prema krvnoj slici javnih financija EU, koju je nedavno objavio Eurostat, Hrvatska je prošlu godinu zaključila s proračunskim deficitom od 3,2 posto BDP-a te s javnim dugom od 86,7 posto BDP-a. Nova bi inicijativa mogla ubrzati te procese i dovesti do ranije zamjene kune eurom od predviđenog – kraja desetljeća.

– To bi čak i pomoglo Hrvatskoj, smanjilo bi nam premiju rizika i jeftinije bismo se zaduživali, kako država, tako i ostali sektori – zaključuje Šantić. No, prije toga, trebat će vidjeti što o takvoj inicijativi kažu drugi u EU. Brža eurizacija otvorila bi, dodaje Šantić, i pitanje veće fiskalne integracije članica.

Tagovi