Zbog teške ekonomske krize koja je pogodila Tursku ljudi se doslovno smrzavaju. Otkako su cijene sirovina i energenata eksplodirale, mnogi građani Turske se griju na ugalj ili drva. Jer, zemni plin je u ovom trenutku postao skup, čak i luksuzni resurs, piše Deutsche Welle.
Razlog povećanja cijena na tržištu energenata je kriza tamošnje valute, a ona traje već tri godine. Visoka inflacija od skoro 20 posto vrši pritisak na tursku liru.
Turska valuta je već godinama u padu, ali sada skoro svakodnevno njezina vrijednost bilježi nove minimume. Ove srijede je turska Središnja banka zaustavila negativan razvoj i po prvi put nakon sedam godina intervenirala na tržištu deviza. To je barem za početak zaustavilo daljnji pad lire – a tek će se pokazati koliko su ove mjere održive i učinkovite na duži rok.
Središnja banka uništava liru
A to bi bilo itekako važno za predsjednika Erdogana, s obzirom na to da među turskim stanovništvom raste nezadovoljstvo činjenicom da njegova politika ne može kontrolirati turbo-inflaciju i s njom povezane oscilacije cijena.
Rješenja koja je predložila turska vlada, kako u gospodarstvu tako isto i u monetarnoj politici nisu polučila očekivani učinak. Bez obzira na to Središnja banka Turske je sredinom studenog odlučila smanjiti kamatne stope sa 16 na 15 posto – u listopadu je kamatna stopa snižena za dva postotna boda.
Međutim, prema aktualnoj ekonomskoj teoriji, snižavanje referentne kamatne stope kako bi se smanjila inflacija nije uobičajena mjera, jer središnje banke se protiv previsoke inflacije bore upravo suprotnim načinom – podizanjem kamatnih stopa. I kako su i predviđali mnogi stručnjaci, lira je nakon ove mjere doslovno propala: na tržištu se znalo plaćati i više od 14 lira za jedan američki dolar. To u prijevodu znači pad vrijednosti turske valute za 45% od početka godine.
Erdogan i dalje tvrdoglav
Na tečaj valute najviše utječe Erdogan, koji je svakako na glasu kao deklarirani protivnik visokih kamata. Turski predsjednik je više puta mijenjao čelne ljude Središnje banke – uvijek kada nisu ispunjavali njegovu monetarnu politiku. Iako je smanjenje kamatnih stopa doprinijelo devalvaciji lire, on se ne odriče svoje mantre – „kamate su uzrok, a inflacija rezultat”.
Erdogan je to ponovio u utorak (30.11.) na državnoj televiziji TRT: Turska snižava referentnu kamatnu stopu kako bi potakla investicije, zapošljavanje, proizvodnju i gospodarski rast. On je ponovio svoj stav da su visoke kamatne stope utjecale na porast cijena. On se nikako ne želi distancirati od ovog ekonomskog modela.
“Dolari u slamarici”
Ekonomski stručnjak Soner Kuru ukazuje da su se i tržište i ljudi već prilagodili činjenici da će se dugoročno nastaviti sa smanjenjem razine kamata. „Ljudi pokušavaju sve i svašta kako bi spasili svoj novac od inflacije. Ali, čak i ako štediše kupuju samo zlato, to neizravno dovodi do povećanja tečajne razlike, jer su također i plemeniti metali vezani za dolar”, objašnjava Kuru.
Kuru smatra da su ljudi u Turskoj još od 2013. suočeni s rastućom cijenom dolara. Sve više ljudi sada pokušava osigurati svoju imovinu uz pomoć deviza, kaže on: „Ljudi će u budućnosti sve više spavati na slamarici od dolara”, kaže Kuru. „Nalazimo se u vremenu u kojem čak ljudi, koji nikada nisu poslovali s dolarima, sada u ovoj valuti vide sigurno utočište.“
Gospodarski rast po svaku cijenu
Osim toga, Erdogan je izjavio da je uvjeren da će Turska u ovoj godini ostvariti ogroman gospodarski rast. Najmanje za 10 posto bi, kaže, trebao porasti bruto društveni proizvod. Ključni pokazatelji za tursku konjunkturu su dosta jaki, naglasio je predsjednik je i dodao da zemlja sada čeka na dugoročne investicije iz inozemstva.
Dok je devalvacija valute problematična u zemlji, inozemni investitori ili izvoznici profitiraju od slabe lire. A to se odražava i na stopi gospodarskog rasta: prema podacima Turskog instituta za statistiku, gospodarstvo te zemlje je u drugom kvartalu 2021. poraslo za 21,7 posto – to je najviša stopa gospodarskog rasta u jednom kvartalu od 1999.
Porast, koji doduše ne završava u novčanicima turskog stanovništva. Posebice je nezadovoljstvo izazvao ogroman rast cijena temeljnih živežnih namirnica tijekom posljednjih mjeseci./HMS/
wpDiscuz
