Sastanak Željka Komšića, turskog člana Predsjedništva BiH, s premijerom samoproglašenog Kosova Albinom Kurtijem izazvao je val kritika, posebno iz Republike Srpske i Srbije. Komšić je izjavio da neće “pitati Dodika niti bilo koga drugog” o tome s kim će se sastajati i o čemu će razgovarati. Međutim, ovo pitanje otvara širu raspravu o poštivanju međunarodnih normi i vanjskopolitičkoj koherentnosti Bosne i Hercegovine.
Politički presedan koji ignorira odluke države
BiH, prema službenim odlukama svojih institucija, nije priznala Kosovo. Kao član Predsjedništva, Komšić bi trebao predstavljati cijelu državu i poštovati njene službene stavove. Njegov sastanak s Kurtijem može se smatrati kršenjem ove odluke i zloupotrebom institucija za provođenje vlastite političke agende.
Ako Predsjedništvo, kao vrhovni organ vanjske politike BiH, ima jedinstven stav o nepriznavanju Kosova, tada je Komšićeva odluka da se sastane s Kurtijem jasna demonstracija nepoštivanja tog stava i pokušaj vođenja paralelne politike.
Što da Dodik učini isto?
Postavlja se pitanje kako bi Komšić reagirao da Dodik odluči primiti predstavnike neke turske regije koja traži neovisnost, na primjer iz Kurdistana. Jasno je da bi takav čin izazvao bijes turske zajednice u BiH i doveo u pitanje diplomatske odnose BiH s Turskom. Dakle, dvostruki standardi su očiti – dok Komšić ignorira odluke BiH i sastaje se s predstavnikom države koju BiH nije priznala, iste poteze ne bi tolerirao od drugih članova Predsjedništva.
Kršenje suvereniteta i povjerenja
Komšićev argument da kritike dolaze zbog pokušaja “negiranja suvereniteta BiH” ne drži vodu. Pravi problem leži u činjenici da on sam, sastankom s Kurtijem, potkopava vanjskopolitičku koherentnost i jedinstvo BiH. Suverenitet države počiva na dosljednom poštivanju njenih odluka, a ne na individualnim političkim potezima.
Regionalne implikacije
Ovakvi potezi dodatno narušavaju odnose unutar BiH i regije. Susret s Kurtijem, i to unutar institucije poput Predsjedništva, šalje signal koji može pogoršati tenzije sa Srbijom i povećati nepovjerenje u BiH kao državu. Nadalje, daje opravdanje za slične poteze s druge strane, čime se otvara prostor za nove političke provokacije.
Komšić i Bećirović svojim sastankom s Kurtijem ne samo da potkopavaju odluke države BiH, već otvaraju vrata za kaotičnu vanjsku politiku vođenu osobnim ili političkim interesima. Da bi BiH mogla funkcionirati kao suverena država, njeni lideri moraju poštovati njezine službene odluke, čak i ako se ne slažu s njima. U suprotnom, riskiraju daljnju fragmentaciju i destabilizaciju zemlje
wpDiscuz
