“Cijene stambenih nekretnina tek su nedavno nadmašile razinu iz 2008. godine i još uvijek su blago iznad razina koje su utemeljene na ekonomskim fundamentima. Ali stupanj precijenjenosti se povećao u pandemiji i nastavlja rasti. U mjeri u kojoj se kupovine financiraju kreditima, HNB može djelovati kroz regulaciju uvjeta odobravanja kredita”, kazao je za Novi list.
“Razborite politike kreditiranja važne su jer pridonose stabilnosti tržišta i financijskog sustava, kao i zaštiti samih dužnika, čak i ako ne mogu same zaustaviti napuhivanje cjenovnog balona. Velik dio ovog razgovora posvećen je inflaciji i očekivanjima u pogledu rasta kamatnih stopa.
Taj će preokret najvjerojatnije biti polagan, ali ne može se potpuno isključiti mogućnost da stope rastu brže. Stoga i dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto”, kazao je Vujčić.
“Uvođenje eura neće dovesti do nižeg standarda”
Vujčić je komentirao i posljedice koje bi moglo dovesti uvođenje eura kao službene valute, koje se očekuje 2023. godine.
“Euro neće utjecati na rast cijena koji bi narušio životni standard građana. Tu straha nema. Pad životnog standarda zbog uvođenja eura se nije dogodio ni u jednoj novoj članici koja je euro uvodila u proteklih petnaestak godina. Iskustvo tih zemalja pokazuje da su se cijene kod njih vrlo blago i jednokratno povećale zbog samog uvođenja eura, i to za u prosjeku svega 0.23 postotna boda godišnje. To je bila posljedica zaokruživanja cijena prilikom konverzije cijena iz nacionalne valute u euro te takvo povećanje cijena nije utjecalo na životni standard građana. Osim toga, u tim zemljama, ako se gleda odnos kumulativnog rasta cijena i plaća od uvođenja eura do danas, kumulativni rast plaća je bio daleko brži, što znači da je životni standard rastao.
Primjerice, u Sloveniji su plaće u tom razdoblju kumulativno rasle 48 posto, dok su cijene rasle svega 26 posto. Konačno, apsolutni dokaz da je euro unaprijedio životni standard građana u tim zemljama je podrška građana euru, koja iznosi 70 i više posto. Da je kojim slučajem bilo suprotno, ta podrška euru zasigurno ne bi bila ni približno tako visoka”, kaže Vujčić.
Prijeti li hiperinflacija?
Na upit prijeti li hiperinflacija Vujčić kaže da analitičari i financijske institucije to ne očekuju.
“Očekuje se zadržavanje inflacije potrošačkih cijena u EU u narednoj godini na razini ovogodišnjeg prosjeka od blago iznad 2 posto ili njezino spuštanje. Vrlo slično govore i inflacijska očekivanja tržišnih sudionika i poslovnih subjekata. Naravno, neizvjesnost je i dalje snažno izražena.
No, ako se inflatorni pritisci pokažu tvrdokornijima nego što se to trenutno očekuje, odnosno ako se ocijeni da bi inflacija u srednjem roku mogla značajnije nadmašiti ciljanu razinu od 2 posto, ESB ima jasan mandat i primjerene instrumente kojima može reagirati na te pritiske. Za nas je bitno što radi ESB zbog procesa uvođenja eura, kao i činjenice da inflacija u Hrvatskoj i sada jako ovisi o kretanjima u europodručju. Dakle, hiperinflacija sasvim sigurno ne prijeti. Ali zato se ne može potpuno isključiti mogućnost nešto brže normalizacije monetarne politike u odnosu na trenutna očekivanja”, kaže Vujčić.