Drago Štambuk, hrvatski diplomat, pjesnik i liječnik u podcastu Bura govorio je o svojem bogatom životnom iskustvu, svjetkoj politici, poeziji i jeziku te kulturnim razlikama u svijetu.
Štambuk je specijalizirao internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju u Zagrebu. Osamostaljenjem Hrvatske, okreće se radu u diplomaciji u samostalnoj Hrvatskoj.
U osjetljivom razdoblju od 1991. do 1994., bio je prvim opunomoćenim diplomatskim predstavnikom Republike Hrvatske u svjetski važnoj i utjecajnoj državi, Ujedinjenom Kraljevstvu. Od 1995. do 1998. veleposlanik je u Indiji i Šri Lanki, od 1998. do 2000. u Egiptu i većem broju arapskih zemalja, od 2005. do 2010. u Japanu i u Južnoj Koreji, od 2011. u Brazilu, Kolumbiji i Venezueli, a od 2019. u Iranu.
Objavio je preko 70 knjiga poezije, antologija, prijevoda, jezikoslovnih rječnika i ogleda. Pjesnik je svijeta i domovine. Smatraju ga jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika i autorom s najotvorenijim i najrazvedenijim djelom.
U rodnim Selcima utemeljio je 1991. glasovitu svehrvatsku jezično-pjesničku smotru “Croatia rediviva ča-kaj-što” koja ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike. Ova “ča-kaj-što” manifestacija bazira se na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika koju utemeljitelj krsti nazivom “zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što”.
Poznat je kao ustrajni prevoditelj medicinskog nazivlja na hrvatski jezik, odnosno u tvorbi hrvatskih naziva za medicinske stručne izraze za koje se do tada u hrvatskom jeziku rabila isključivo tuđica.
Od poznatih njegovih izraza, valja navesti novotvorenicu kopnica (za AIDS/SIDU), ritmodajnik (za pace-maker) i proširnica ili žilni potporanj (za stent).
“Vremena su vrlo kritična i naša civilizacija je u propadanju. Ako jednog dana dođu robovi i ovladaju svijetom poezija će biti subverzivni jezik ljudskog roblja”, rekao je Štambuk u razgovoru s urednikom i voditeljem Podcasta Bura Juricom Gudeljom.
Rekao je kako je danas preživljavanje ljudskog roda prioritet. Nužno je, veli, proširiti svoja srca kako bi se to dogodilo. Potrošački mentalitet, smatra, uništava današnji svijet jer ljudi znaju cijenu svega ali ne znaju vrijednost ni čega. Štambuk je govorio i o svojem iskustvu iz zemalja Dalekog Istoka, Južne Amerike i islamskog svijeta.