Iako analitičari koji se protive federalizaciji zemlje često ističu kako bi pristali na ekonomsku ali ne i etničku federalizaciju, što znači da i dalje žele državu u kojoj bi bili uspaljeni nacionalizmi, a nacionalističke partije činile bi vlast, budući da je jasno da samo etnički funkcionalni federalizam jamči slablenje nacionalnih stranaka, napravili smo analizu kako izgleda stvarna ekonomska slika BIH.
Analizirajući promet robe među općinama, porijeklo uvoza i ciljanost izvoza, međusobnu komunikaciju u ekonomskom realnom sektoru, došli smo do tri dominantna područja.
Recimo ako bismo napravili samo kartu BIH s obzirom na potrošnju piva, jasno se razlikuju tri dominantna područja primjerice crveno područje na kojem se dominantno troši jelen, nektar i nikšićko pivo, zeleno područje na kojem masovno ide prodaja sarajevskog piva, i plavo područje na kojem suvereno vladaju ožujsko i karlovačko pivo.
Ako pak pogledamo zdravstveni sustav, građani s crvenog područja msovno se liječe u Banja Luci, oni s plavog u Mostaru a oni sa zelenog u Sarajevu i Bihaću.
Vezano za međunarodne partnere u biznisu, i strana ulaganja, na plavom području primjetna su ulaganja Italije, Hrvaske i Austrije, na zelenom Turske i Saudijske Arabije a na Crvenom Srbije i Rusije.
Dakle, ukoliko se uz ove aspekte ubaci još 50 različitih ekonomskih kriterija, poput odabira telekoma, poslovnih interesa, turističkih destinacija koje zanimaju pojedine BH građane u BH turističkim agencijama, i generalno poslovne preferencije BH građanstva po općinama, dobijemo tri dominantne ekonomske regije u BIH koje prilažemo na sljedećoj karti:
