“Domovina” traži osudu genocida u Srebrenici, Dodik priznavanje genocida nad Armencima

Zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske (RS) trebalo bi na sljedećoj redovitoj sjednici, najavljenoj za 15.rujan, razmatrati Rezoluciju o osudi zločina genocida u Srebrenici, koju je prijedložio Klub zastupnika „Koalicije Domovina“, a na inicijativu entitetskog predsjednika Milorada Dodika i deklaraciju o priznavanju genocida nad Armencima od 1915. do 1917.
Usvajanje Rezolucije o osudi zločina genocida u Srebrenici ranije je predlagao potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić, ali nadležni u RS-u nisu je prihvatili, nakon čega je to uradio Klub zastupnika „Koalicije Domovina“ u entitetskom parlamentu.
Oni u predloženom dokumentu, u koji je Fena imala uvid, traže da Narodna skupština, „pridržavajući se ustavnih principa i ostvarujući njima postavljene ciljeve, najoštrije osudi zločin genocida nad Bošnjacima, počinjen u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda u Srebrenici, u srpnju 1995.”
Zastupnici Koalicije „Domovina“ u predloženoj rezuluciji traže i da Narodna skupština „izrazi prezir i gnušanje nad svim počinjenim ratnim zločinima i kršenjima međunarodnog humanitarnog prava na prostorima RS-a i cijele Bosne i Hercegovine, kao i nad svim društvenim i političkim procesima i pojavama koje su dovele do formiranja svijesti da se ostvarenje vlastitih nacionalnih ciljeva može postići upotrebom oružane sile i fizičkim nasiljem nad pripadnicima drugih naroda i religija te s pravom očekuje od svih istražnih i pravosudnih organa da poduzimaju efikasne mjere otkrivanja i procesuiranja počinitelja ovih zločina“.
Također, navode da Narodna skupština RS-a, „uz osjećaj pijeteta i poštovanja za svaku civilnu žrtvu pojedinačno, a posebno za žrtve genocida, upućuje ispriku i sućut obiteljima žrtava“.
Smatraju i da je „privođenje pravdi preostalih osumnjičenih za genocid i druge ratne zločine preduvjet za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini“ te da „svako negiranje, opravdavanje ili relativizacija genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina predstavlja neprihvatljivo ugrožavanje mira i sigurnosti građana u RS-u i cijeloj Bosni i Hercegovini“
S druge strane, predsjednik RS-a Milorad Dodik traži usvajanje deklaracije o priznavanju genocida nad Armencima od 1915. do 1917. godine.
– Narodna skupština konstatira da je tijekom Prvog svjetskog rata od 1915. do 1917. godine u Osmanskom carstvu izvršena prisilna masovna deportacija i ubijanje 1.500.000 Armenaca. Ova masovna zločinačka akcija je u navedenom razdoblju provođena u blizini fronta, Carigradu, drugim velikim turskim gradovima kao i drugim predjelima Osmanskog carstva – stoji u predloženoj deklaraciji uz zahtjev da se usvoji dokument kojim „Narodna skupština priznaje da je nad Armencima 1915. godine izvršen genocid“.
– Već 100 godina se Armenci širom svijeta bore da se ono što je turska vlada učinila ovom narodu prizna kao genocid. Narodna skupština podsjeća da je naredbom turskih vlasti uništavanje Armenaca iz Osmanske imperije za vrijeme Prvog svjetskog rata dovelo do masakriranja i deportacije više od milijun ljudi – stoji u Dodikovom prijedlogu skupštinske deklaracije.
Između ostalog, on navodi i da će „usvajanje ove deklaracije doprinijeti uspostavljanju trajnog mira između Turaka i Armenaca s obostranim ubjeđenjem o neponavljanju genocida“.
Ostaje vidjeti koji će od ova dva dokumenta dobiti podršku u Narodnoj skupštini RS-a./Fena/HMS/