Islamska zajednica, gotovo sve bošnjačke političke stranke i javnost uprli su sve snage kako bi na predstojećem popisu dokazali da je Bošnjaka iznad 50 posto u državi BiH.
Svakodnevno se, a posebno je to postalo upadljivo za Bajram kada su glavne poruke bile vezane uz tri jednostavne poruke nacija: Bošnjak, jezik: bosanski i vjeroispovijest: islamska. To je moto široke kampanje pripreme Bošnjaka za ovogodišnji popis koji je na rasporedu od 1. do 15. listopada, znači za mjesec i pol, piše Večernji list.
Daytonski vagon
Istodobno političke i duhovne vođe Hrvata nisu ni u pola toliko agilne i agresivne kako bi Hrvati dokazali da ih je značajno iznad 10 posto u BiH. A vrijeme za mobilizaciju istječe. Neće biti problem oni koji se nalaze u BiH jer će oni predstaviti svoje podatke i neće imati osobite dvojbe oko pripadnosti narodu, jezičnoj opredijeljenosti ili pak vjeroispovijesti, no očito je da s obzirom na nepostojanje snažne kampanje neće biti popisane i osobe koje se nalaze izvan zemlje.
Zanimljivo je da se u kampanji, koje vode pojedine bošnjačke udruge, osobama koje nude odgovore popisivačima sugerira da se sve osobe koje se nalaze izvan zemlje obvezno popišu. Pri tome je pronađen i način da se krivotvore podaci o tome pa se osobe koje živi vani, prijave kao da žive u BiH i da su odsutni nekoliko mjeseci. Svi takvi ući će u ukupni zbroj s nacionalnom i jezičnom opredjeljenošću. Ti podaci mogu biti presudni za sudbinu naroda, budućnosti države BiH. Za Hrvate u BiH ovaj je popis biti ili ne biti! Zadnja karta za zadržavanje konstitutivnosti u daytonskoj tvorevini koja ih je pozicionirala u posljednjem vagonu vlaka.
Bitno je biti Hrvat
Zato je jako bitno ne dati za pravo onima koji su upravo tamo pozicionirali i koji nastoje raznim akrobacijama spočitati njihovo pravo na zemlju pradjedova. Nakon ljetne stanke, vrijeme je za opću mobilizaciju. Crkva se djelomično pokrenula, brojne glazbene zvijezde poput Thompsona, Mate Bulića…, uglednika započeli su akciju sustavnog posvješćivanja koliko je važan predstojeći popis. Nije isključena mogućnost da Hrvati skliznuti u poziciju nacionalne manjine, što bi ih dovelo u jednaku situaciju poput nekih drugih skupina koje se bore makar za formalnu jednakopravnost, a koju ne mogu dobiti čak niti uz presude Suda u Strasbourgu.
Neslužbeni pak popis koji provodi Katolička crkva na kraju svake godine ne odiše optimizmom. Po tim podacima, na kraju je broj Hrvata – katolika prepolovljen na 424.915 od prijeratnih 780.000. Podaci su ipak nastavili uzlazni trend djelomično zbog učinka povratka prognanika sve do 2003. godine kada su svećenici prebrojali 464.821 Hrvata – katolika. Od tada njihov broj strmoglavo pada, pa ih je na kraju prošle godine bilo 435.562. To pak sugerira da su svakoga dana nestajale dvije četveročlane hrvatske obitelji. Ovi podaci odavno su prerasli oznaku upozorenja, nego su postali razlog za sveopći narodni alarm.
večernji.ba
wpDiscuz