Dodik i Džaferović se svađali u Antaliji: “Smiri se malo”; “Ne brini za mene”

Dodik je u uvodnom obraćanju izjavio da je Bosna i Hercegovina po mnogima nedovršena zemlja, te da je najveći problem u tome što se od Daytonskog mirovnog sporazuma govori da “nismo sposobni i da nismo dorasli”. Smatra da rat u Bosni i Hercegovini nije moguć.

Govoreći o odnosu između Bosne i Hercegovine i NATO-a, Džaferović je kazao da je to pitanje vezano za samu srž Daytonskog sporazuma.

“NATO je zaustavio rat, pomagao je da se uspostavi mir i NATO po Daytonskom sporazumu ima obvezu štititi mir. Za mene nema dileme po tom pitanju”, istaknuo je.

Dodiku je replicirao da u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat, već agresija te je rekao da je karakter rata utvrđen, kako je naveo, međunarodnim aktima.

Dodik je potom poručio da Bosna i Hercegovina neće biti članica NATO-a, jer na to ne pristaju politički predstavnici srpskog naroda.

“Ne želim polemizirati, ali ne mogu pristati da se ne poštuju činjenice. NATO nije donio mir u Bosni i Hercegovini, već okvir aranžmana Ujedinjenih naroda. Za nas je NATO neprihvatljiv jer je mimo rezolucije UN-a u dva navrata bombardirao Srbe”, kazao je.

Dodik je ponovio stavove o visokom predstavniku Christianu Schmidtu koji je u publici prisustvovao diskusiji.

“Schmidt nije visoki predstavnik jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a. Žao mi je što je politički uspješna osoba tako istrošena. Za nas ne postoji visoki predstavnik i svaki pokušaj takvog definiranja nije prihvatljiv”, ocijenio je.

Očekivano, obojica su se usuglasili da Bosna i Hercegovina treba biti članica Europske unije. Džaferović je rekao da će članstvo svih država zapadnog Balkana doprinijeti relaksiranju odnosa u ovom dijelu svijeta.

Na pitanje hoće li deblokirati državnu vlast kako bi se omogućio nastavak integracije u EU, Dodik je odgovorio da on pokušava deblokirati Ustav Bosne i Hercegovine. Za njega Unija više nije ono što je nekada bila.

“Izlazak Velike Britanije pokazuje da EU nije više ono što je nekad bila. No, ona jest i dalje važna i voljeli bismo biti članica”, kazao je.

Smatra da je EU pred Bosnu i Hercegovinu postavila zahtjeve za koje je naveo da pola trenutnih država članica ne bi mogle ispuniti.

Zamoljen da komentira Dodikovu izjavu da građani Bosne i Hercegovine imaju loše političko vodstvo, Džaferović je izjavio da je to “jedna od mnogobrojnih bahanalija gospodina Dodika”.

“Vrlo je nepristojno na tu temu govoriti. Ne želim to komentirati. Imamo demokratski izabrano vodstvo i to moramo poštivati. Ne želim ulaziti u raspravu s Dodikom”, dodaje.

Tijekom obraćanja Džaferovića Dodik mu je kazao da se “malo smiri”, da bi mu ovaj potom odgovorio da se ne brine za njega.

Dodik je ponovo podržao ideju da predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović te političari iz BiH sudjeluju u rješavanju ključnih pitanja za Bosnu i Hercegovinu.

Zadovoljan je Turskom na čelu s Erdoganom.

“Turska s Ahmetom Davutogluom (bivšim ministrom vanjskih poslova Turske, op.a.) je bila neprihvatljiva. Turska s dominantnim značajem Erdogana je prihvatljiva, jer pokazuje želju da nas uvaži. To je taj lider koji može imati povjerenje i u nas Srbe”, mišljenja je.

Džaferović je također zadovoljan odnosom između Bosne i Hercegovine i Turske za koju je istaknuo da “ništa ne traži od nas”, ali ne podržava ideju o sudjelovanju predsjednika spomenutih zemalja u rješavanju domaćih pitanja.

“Nećemo praviti nove formate oko pitanja koja smo riješili, neću raspravljati o stvarima koje smo riješili. O tome nema rasprave – o odlukama Ustavnog suda, Europskog suda za ljudska prava i međunarodnih sudova. Te se odluke moraju izvršavati, zakoni se moraju poštivati”, kazao je i dodao da je problem u tome što Dodik i njegovi politički sljedbenici ne poštuju zakon.

Rekao je da postoji mogućnost od urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma ako se nastavi s neustavnim djelovanjem.

Dodik je nezadovoljan i time što je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock tijekom ovotjednog posjeta Bosni i Hercegovini, kako je izjavio, provela 49 minuta s članovima Predsjedništva, dok je “tri sata zajedno s marginalnim političkim figurama bila u obilasku Sarajeva”, prenosi Klix.ba.

Dnevnik.ba