Do sada nijedna politička stranka nije uspjela prikupiti dovoljan broj potpisa za referendum: hoće li Most znati kapitalizirati svoj uspjeh?

Mostovci su prva politička stranka koja je pokrenula potpisivanje peticije za jednu referendumsku inicijativu i, prema njihovim riječima, uspjela skupiti dovoljan broj potpisaDamjan Tadić/Cropix

Most je uspio u gotovo nemogućoj misiji. U dva tjedna koncem ovoga mjeseca, prosinca, skupili su, kako su sami izvijestili javnost, 400 tisuća potpisa, što bi, ako prođe saborsku proceduru i onu na Ustavnom sudu, trebalo biti dovoljno za raspisivanje referenduma o ukidanju COVID potvrda i Stožera.

Prvo referendumsko pitanje je ustavotvorno i ono se odnosi na izmjenu članka 17., stavka 1. Ustava RH, gdje bi se dodala i epidemija, odnosno pandemija kao trenutak u kojem se mogu ograničiti prava i slobode zajamčeni Ustavom, ali samo dvotrećinskom većinom u Saboru. Drugo pitanje je zakonodavno, traži se odgovor na pitanje da se donesu izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, gdje se u članku 1. predlaže izmjena kod odluka o mjerama, ako se njima ograničavaju pojedine slobode i prava zajamčeni Ustavom, da se riječ ”Stožer” briše. U sklopu drugog referendumskog pitanja od građana se traži podrška da odredba u sklopu prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propiše da Vlada u roku 30 dana mora ukinuti COVID potvrde.

Nevažeći potpisi

U povijesti mlade hrvatske demokracije održano je tek nekoliko referenduma. Prvi i najznačajniji, raspisao je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, a održan je 19. svibnja 1991. kad su se hrvatski građani velikom većinom odlučili o hrvatskoj samostalnosti. Prvi i zasad jedini referendum koji su svojim potpisima na inicijativu udruge “U ime obitelji” potaknuli brojni hrvatski državljani održan je 1. prosinca 2013. Nakon što je uspješno proveden u Ustav Republike Hrvatske unesena je odredba kojom se brak određuje kao životna zajednica muškarca i žene. Početkom 2012. odlukom hrvatskih vlasti održan je referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, koji je prošao zahvaljujući tome što se za potrebe pozitivnog ishoda nije tražilo da na referendum iziđe više od polovine stanovništva.

Bila su još dva pokušaja da se raspiše referendum koje je nikad razjašnjenim postupcima srušio tadašnji ministar uprave Lovro Kuščević. Bilo je to u jesen 2018. kad su dvije referendumske inicijative “Narod odlučuje” o izmjeni izbornog zakonodavstva i “Istina o Istanbulskoj” predale svaka po više od 400 tisuća potpisa. Kuščević – protiv kojeg je u međuvremenu provedena kriminalistička istraga i kojem je prije dvadesetak dana potvrđena optužnica USKOK-a kojom ga se tereti za malverzacije sa zemljištem dok je bio načelnik Nerežišća na Braču te za sprječavanje dokazivanja – imao je zadatak koji je za njega u odnosu na njegov “lupeški” karakter bio prava sitnica. Kao ministar uprave obznanio je kako je provjerom jednoglasno utvrđeno da za nijednu inicijativu nije utvrđen dovoljan broj potpisa, te je istaknuo kako će svima koji to žele biti omogućen uvid u nevažeće potpise. Naravno, to nikada nikome nije omogućeno.

Nedavno su Hrvatski suverenisti skupljali potpise za ostanak kune i protiv uvođenja eura. Nisu uspjeli skupiti dovoljan broj potpisa, tako da im je preostalo samo uništiti ih nakon prikupljanja. Mostovci su tako prva politička stranka koja je pokrenula potpisivanje peticije za jednu referendumsku inicijativu i, prema njihovim riječima, uspjeli skupiti dovoljan broj potpisa. Prvi su, također, koji su to radili u prosincu, mjesecu u kojem vremenske prilike uobičajeno ne idu u prilog skupljanju potpisa na otvorenome. Tako je u predviđenih 14 dana koliko je trajala inicijativa protiv Stožerokracije i COVID potvrda, barem pola njih bilo kišovito pa je uistinu veliki uspjeh da je Most uspio u svojim namjerama.

Sami protiv svih

A nije im bilo lako, jer doslovno od ikog relevantnog u hrvatskom društvu nisu imali potporu, donekle od predsjednika Zorana Milanovića, koji ipak nije potpisao inicijativu. Vladajući HDZ, osobito premijer Andrej Plenković koristio je svaku priliku kako bi dezavuirao Mostovu inicijativu. Nije samo vlast napadala Most, već je to činila i oporba u Saboru. Peđa Grbin, šef SDP-a, vrlo je drsko poručio da parazitiraju, neka pozovu građane da se cijepe pa će ih i SDP pozvati da podrže referendum. Nikola Grmoja mu je odgovorio da ga može biti sram i neka to kaže Milanoviću ako smije. Ničim izazvan, u priču se upleo i zastupnik desno orijentiranih Suverenista Hrvoje Zekanović napadajući “mostovce” i tražeći od njih da pozovu ljude na cijepljenje. Javio se u našim novinama i nekadašnji član Mosta i ministar policije Vlaho Orepić, koji je kazao kako je smisao referendumske inicijative prizemno politikanstvo.

U međuvremenu je Ustavni sud potvrdio kako je Stožer ustavno utemeljen jer djeluje pod nadzorom Vlade koja je odgovorna Hrvatskom saboru. Ni iz Crkve nitko nije javno stao iz Mosta i podržao njihovu inicijativu, iako su ih nekada proglašavali klerikalcima.

Most je ostao sam na vjetrometini, međutim, to ne znači da njihovo djelovanje nije prepoznato od hrvatskih građana. Prema posljednjim anketama rejting im raste već neko vrijeme, i sad imaju više od 10 posto podrške. Profilirali su se u centru i desnom centru, a svojim jasnim stavovima o mnogim teškim pitanjima, mogućim pojačanjima s novim ljudima te s još razvijenijom infrastrukturom, i dalje ostaju važan čimbenik na hrvatskoj političkoj sceni, na kojoj su mnogima, osobito HDZ-u, trn koji ih jako žulja.