DJEVOJČICA KOJA JE POBJEGLA IZ KNINA DANAS JE ŽENA: “Od dobra niko ne bježi”

“Nije bilo ništa dobro što su te ljude postrojili u kolonu, natjerali ih da ostave sve, mnogi, nažalost, i svoje živote. Na Bogu je da oprosti. Ja ne mogu zaboraviti. I baš zato što je Republika Srpska Krajina tako propatila Sudbinu, Republiku Srpsku i Srbiju trebamo čuvati još jače i još snažnije”, rekla je Jovana večeras u Prijedoru na obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u pogromu “Oluja”.

Kazala je da je rođena u Kninu u obitelji Damjanić 1987. godine, proživjela sretno djetinjstvo, okružena rodbinom, susjedima i prijateljskim ljudima, ne znajući da postoje loši ljudi.

“Iz Knina me olujni vjetar otrgnuo 4. kolovoza 1995. godine. Otrgnut sam od svog igrališta, od svog ponija, od svojih lutaka i prijatelja. S osam godina cijeli moj mali svemir prestao je postojati, zamijenio ga je Strahom, goruća tvrđava, pitanje gdje je mrak i sivo”, rekla je Jovana.

Kolona se, kaže, pamti kao beskrajna agonija, kao mjesto tišine, bez osmijeha, bez pitanja.

“Čulo se tek poneki jauk, jauk i zvuk aviona. Sjećam se žeđi, majčinog usiljenog osmijeha. Malo čega se više sjećam sve do trenutka kada su me na livadi ispred kasarne u Banjoj Luci probudili paljenje očeve brade na mom obrazu”, prisjeća se Jovana.

Novi dom su privremeno pronašli u okolini Kruševca, odakle su se nakon sedam godina preselili u Pančevo gdje će provesti nepune tri godine, a onda ih je život poslao na drugo putovanje kada su se 2004. preselili u Prijedor u Republici Srpskoj. .

“Nije Krajina, ali je blizu. Ovdje sestra i ja završavamo srednju školu, zasnivamo radni odnos, stvaramo obitelji. Volim reći da sam odrastao pod Dinarom, a odrastao sam pod Kozarom! Knin nosimo u svom srca i to smo usadili u srca naše dece.Srbiju nas vežu lepe uspomene.Tamo su se rodila divna prijateljstva koja traju i dan danas,ali taj stalno poremećeni osećaj pripadnosti koji me uvek pratio promenio se tek kada sam rodila svoju Prvo dijete Milica. Onda je Prijedor zbog te jedne male Prijedorčanke definitivno postao moj i tada sam konačno prigrlila Republiku Srpsku”, istakla je Jovana.

Naglasila je da su njeni roditelji za domovinu dali sve osim, hvala Bogu, života.

“Bili su mlađi od moje sestre i mene danas kada su sa dvoje djece krenuli u nepoznato, našli put i preživjeli, slomljene duše. Danas su ih zamijenili i naši Milica, Damjan, Dane, Neda, Maja, Strahinja, Đurđa i Dušan. tu smokvu za njih i sina i kuću i mladost. Okruženi sa svojih osmero unučadi pustili su da rane zacijele, ali ne mogu zaboraviti”, zaključila je Jovana.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras u Prijedoru, na obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji “Oluja”, da je Petrovačka cesta najtužnija kolona u Evropi od 1945. godine. i da nitko od njih neće priznati da je to i najveće etničko čišćenje na europskom tlu.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je pogrom “Oluja” udruženi zločinački pothvat SAD-a i njihovih monstruoznih planova prema Srbima zajedno s hrvatskom vojskom, koja je jedva čekala da očisti to područje od Srba. .

Udruženi zločinački pothvat SAD i Hrvatske protiv nenaoružanog srpskog naroda, istakao je Dodik u govoru na obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u pogromu “Oluja”.

Prethodno je parastos žrtvama “Oluje” služio Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, a on je nastavljen njegovom besjedom, himnama Srbije i Republike Srpske i minutom šutnje u znak sjećanja na žrtve.

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije poručio je večeras u Prijedoru da niko nema isključivo pravo na bol i pozvao vjerske poglavare da čuvaju i grade mir među ljudima i narodima.

Budimo elita u vrlini, dobru, pomirenju, budimo ljudi, kako je rekao blaženopočivši patrijarh Pavle, rekao je patrijarh Porfirije večeras u Prijedoru, na obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u Pogrom “Oluja”, nakon služenja parastosa za sve stradale.

Istaknuo je kako su večeras ovdje kako bi se pomolili za braću iz Dalmacije, Like i Korduna, kojima je Prijedor bio prva stanica u nasilnom egzodusu kada su morali napustiti svoje domove.

Prema njegovim riječima, okupili su se u molitvenom sjećanju na izgubljene, mučene i nestale, a Krist je svakom mučenju dao smisao, pa tako i onom u kolovozu 1995. godine.

Patrijarh srpski je istakao da bol nema ni nacije ni vjere i da su se večeras okupili ne samo zato što Srbi imaju pravo na svoj bol i sjećanje na svoje najmilije, već i zato što treba da se mole Bogu za spas duša. od žrtava.

“Ali to što se molimo za svoje ne znači da ne poznajemo bol hrvatskog i bošnjačkog naroda, molimo se za sve žrtve”, rekao je patrijarh Porfirije.

Kazao je da smo kao pravoslavni kršćani na to pozvani, kao i da je mir s Bogom preduvjet svakog mira, te podsjetio da se mir spominje nekoliko puta tijekom liturgije. Napomenuo je i da je ljeto vrijeme saborskog sjećanja na srpska stradanja u Drugom svjetskom ratu i ovom posljednjem obrambenom ratu.

“Okupili smo se i da molimo za mir među nama, ali i među svim narodima s kojima nas je Bog uputio da dijelimo isti prostor. Mir je najveća vrijednost”, rekao je patrijarh Porfirije i ukazao na potrebu mira s Bogom, sa sobom sa sobom, s drugim ljudima.

Patrijarh srpski je podsjetio da je Kozara i planina stradanja, da je sva mučenička i da niko nema ekskluzivno i elitno pravo da voli svoj dom, bližnje, narod, ali niko nema takvo pravo na bol.

“Neki su se usudili mjeriti bol, da neki kažu da bol nije bol, iako svaka majka osjeća bol izgubljenog djeteta”, rekao je patrijarh Porfirije i naglasio da je potrebno graditi mir među ljudima i narodima, osjećajući bol i ranjavaju jedno drugo, a isključivost se rastavlja u boli.

U umjetničko-scenskom programu scenarij potpisuju Miloš Radunović i Vojislav Milin, režiju potpisuje Petar Stanojlović, a igraju glumci Gojko Baletić, Maja Kolundžija, Vladimir Jocović, Ivan Zablaćanski i Rastko Milutinović.

Završnu pjesmu svečanosti izvela je Srpska pjevačka grupa “Jedinstvo” iz Banje Luke sa dirigentom Nemanjom Savićem.

Događaju su nazočili i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednici vlada i narodnih skupština Srbije i Republike Srpske, ministri i članovi dviju vlada, predstavnici Pokrajinske vlade Vojvodine, Generalštaba Vojske Srbije, Srpske pravoslavne crkve, boračkih organizacija i političkog i gospodarskog života, gradonačelnici, načelnici okruga i općina te brojni građani Srbije i Republike Srpske.

Republika Srpska i Srbija zajednički obilježavaju Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u pogromu “Oluja”.