Djeca iz “mješovitih” brakova: nevidljive žrtve rata

Rasprave o “mješovitim brakovima” u BiH vode se od rata na ovamo s manjim ili većim intenzitetom na gotovo svim razinama – akademskim, religijskim, političkim.

Što manje demokracije, to manje i tolerancije. Nisu se štedjela ni djeca u međusobnom prepucavanju, bolje reći vrijeđanju.

Posebno je žalosno što se to kršenje ljudskih prava prelama preko djece iz mješovitih brakova, koja se od obdaništa do fakulteta i eventualnog radnog mjesta suočavaju s nizom nerazrješivih problema u specifičnim bosanskohercegovačkim prilikama.

Ova djeca danas se susreću s realnim problemima, od onog da se prilikom zapošljavanja moraju nacionalno izjasniti, do onog banalnog – da ih pitaju otkud ti takvo ime i što si ti?

“Što je najgore, ima i profesora koji studenta fino pita što će ti ovo ime kad ti je babo Salih, ili što će tebi ovo ime kad ti je otac Jovan itd., i sve je to nekako normalno postalo,” kaže Besim Spahić, profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Još drastičniji su primjeri u mjestima gdje postoji fenomen nazvan dvije škole pod jednim krovom, gdje se, naprimjer, dijete mame Ivane i tate Adisa mora odlučiti hoće li pod isti krov s Hrvatima ili Bošnjacima.

Dvije tradicije, dva praznika

A kako je nemoguće jednostavno odlučiti, znaju samo oni koji su morali proći kroz tu vrstu traume. Pored svega, istraživanja govore da je trećina mladih Bosanaca i Hercegovaca spremna stupiti u brak popularno nazvan mješoviti.

Jelena i Almedin su mama i tata petogodišnjeg Rijada. Njihova ljubav bila je jača od nacionalnih barijera.

Za Rijada kažu da je sretno dijete koje se ni po čemu ne razlikuje od ostalih osim po bogatstvu da će od malih nogu znati za dvije tradicije i slaviti više praznika.

„Uvijek sam smatrala da trebamo svi zajedno biti, bez obzira na naciju, ime. To za mene nikad ništa nije značilo. Da mi je išta značilo, kao što vidite, ne bih se udala, ne bih dala djetetu ime Rijad,“ kaže Jelena.

„Bilo je, možda, i pola familije moje i rekao sam im svima da se zove Jelena, ako ima neko nešto protiv, neka odmah kaže ili ne ne mora ni reći, nek mi ne odlazi, nek me ne zove,“ dodaje Almedin.

Profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Besim Spahić kaže da te ljude niko ne zastupa.

Prešućena djeca

“To je skaredno. Kad od čovjeka tražiš da se odrekne dijela mamine familije, a hoće da napravi po očevoj nekakvu karijeru, onda mora pljuvati po onima drugima. Mi imamo takve i u našoj najvišoj politici koji imaju supruge i svoje žene druge, ali šute i vode onu politiku za koju ih je njihova stranka postavila,“ rekao je Spahić za RSE.

Vesna Andre – Zaimović je muzikologinja, ali i mama troje djece rođene u miješanom braku. Smatra da je za djecu najvažniji savjestan odnos roditelja, te da djeca rođena u takvim brakovima mogu biti predodređena da budu istinski demokrati.

“Da postanu istinski bogati ljudi. S druge strane, uz nepažljive, nesavjesne roditelje, dijete koje raste u jednom mješovitom braku može da se izrodi i u jednu frustriranu ličnost. Dakle, sve zavisi od toga koliko su roditelji spremni da jednim demokratskim principom odgajaju svoju djecu, da ih poduče da to okruženje u kojem rastu jeste jedno bogato, normalno, prirodno okruženje i da ih tako učine i jačim ličnostima i da njihovi horizonti, njihovi svjetonazori budu širi,“ kaže Andree-Zaimović.

Realni problemi ipak postoje, a jedan od najgorih je što je ova grupa ljudi ne marginalizirana već potpuno nevidljiva za bosanskohercegovačko društvo, kaže direktor Internacionalnalnog multireligijskog i interkulturalnog centra fra Marko Oršolić.

“Djeca miješanih brakova u BiH nisu marginalizirana nego su prešućena i uopće kao da ne postoje – zato što miješanih brakova mnogi bi htjeli da i nema. Uglavnom, djeca su ta zbunjena. Oni su produženje jedne tradicije – sad jedne, sad druge, ali najčešće, kao što je Ivo Andrić zabilježio jednu poslovicu: Babo mi klanja, majka mi se krsti, a ja stojim pa se kamenim,“ kaže Spahić.

Teško je zaboraviti da su ljudi u miješanim brkovima, te djeca rođena iz njih u vrijeme kada su carevale nacionalne ideologije smatrani kopiladima i onima koje treba iz ovoga društva potpuno izopćiti. Iako su mediji prenosili da je nešto slično govorio i profesor Džemaludin Latić, on danas tvrdi da takvo nešto nikada ne bi rekao.

“Četo”, “ustaša”, “balija”

“To je izmislila unuka Josipa Broza, to Džemo Latić niti je rekao, niti napisao. I to ne bih nikada učinio zbog toga što mi to ne dopuštaju ni moja porodična kultura, ni moja vjera. I svu djecu koja nas sada slušaju, koja slušaju ovu ogavnu uvredu, hoću da pozdravim i da im kažem da ja to nikada nisam ni pomislio,“ rekao je Latić.

Ipak, objašnjava zbog čega je protiv miješanih brakova.

“U mojoj vjeri je udaja muslimanke za nekoga tko nije musliman zabranjena. To stoji u osnovnim izvorima islama. A načelno je dozvoljena ženidba muslimana s vjernicom koja vjeruje u jednog Boga, koja vjeruje u proživljenje. To je načelno. Međutim, većina vjerskih učenjaka, poput Europskog vijeća za fetve, smatra da u situacijama kakva je u BiH i na Balkanu muslimani ne bi trebali da se žene nikakvim osim s muslimankama,“ rekao je Latić.

Sociolog iz Banje Luke Ivan Šijaković podsjeća da je rat u BiH pokazao da su upravo djeca iz miješanih brakova najgore prošla.

“To je jedna vrsta potpune diskriminacije rođenjem samim zbog sredine koja, nažalost, ne razumije to, iako bi to trebalo da bude u svim zemljama u svijetu, a posebno u BiH, da bude baš jedna vrsta prednosti da ste vi u sebi spojili dvije različitosti koje se u BiH ne podnose,“ kaže Šijaković.

Da je riječ tek o apsurdu koje je proizvodi bosanskohercegovačko društvo govori i činjenica da se, recimo, brak između dvoje ljudi iste vjere ali različite rase neće nazvati miješanim. Također, brak između Nijemca i Bosanke nitko neće osuditi, niti će njihovo dijete gledati s podozrenjem.

“Tamo kad se uda za Hansa – nek makar i za Hansa, samo nek nije ovdje za onoga “četu”, za onoga “baliju”, za onog “ustašu”. To je naša normalna terminologija, ja se izvinjavam, koja i do dan-danas kola i ovdje, na visokoškolskim institucijama,“ rekao je Spahić.