Devet mjeseci nakon haaške presude hrvatskoj Šestorci i tragične smrti generala Praljka, čini se kako hrvatska država ipak poduzima neke korake u smjeru brige za eventualnu reviziju postupka, koje su predstavnici vlasti najavljivali još u prosincu.
O temi presude koja je šokirala hrvatsku javnost nastojali smo kontinuirano pisati i informirati o tijeku najavljenih postupaka Vlade.
Podsjetimo, na naš upit o analizi presude koju je ministar Bošnjaković najavio još u prosincu prošle godine, Ministarstvo je nakon više od mjesec dana dostavilo odgovor u kojemu stoji da je za analizu angažiralo Akademiju pravnih znanosti Hrvatske te dodala da će “o rezultatima studije javnost biti pravovremeno informirana”.
Pinter: ‘Imali smo sastanak s ministrom pravosuđa’
U međuvremenu smo, početkom svibnja, kontaktirali Akademiju pravnih znanosti, koji su nas informirali o tome da su proveli analizu te ju dostavili Ministarstvu, na koje su nas ponovno uputili za sva ostala pitanja.
Ovog smo tjedna Ministarstvu ponovno uputili upit zanimajući se za ovu temu. Iako odgovor još nije stigao, u razgovoru s odvjetnicom pok. generala Praljka, Nikom Pinter, doznali smo da je početkom ljeta održan sastanak odvjetnika s ministrom pravosuđa. Na sastanku je, kazala je za Narod.hr, prezentirana analiza koju je provela Akademija pravnih znanosti s ciljem razrade mogućnosti za eventualnu reviziju presude. Sada predstoji posao odvjetnicima, koji trebaju odlučiti što će učiniti dalje.
Pinter nije htjela davati više pojedinosti o ovoj analizi, ističući kako nije dobro da detalji zasada izlaze u javnost.
Reviziju postupka moguće je zatražiti ako se pronađe neki novi dokaz koji nije bio poznat tijekom sudskog procesa, a koji bi mogao promijeniti konačnu odluku suda. Budući da više nema klijenta, odvjetnica Pinter ne bavi se tom mogućnošću.
I dalje ne vjeruje da je moguće pronaći novi dokaz koji odvjetnici tijekom procesa nisu već iskoristili, no ne isključuje u potpunosti mogućnost da netko od njezinih kolega uspije u tome.
Je li se moguće nadati reviziji presude?
Kao prednost ističe da Ministarstvo sada stoji na raspolaganju za pomoć odvjetnicima te kako ne postoji vremensko ograničenje u kojem je moguće pokrenuti zahtjev za reviziju presude.
Zahtjev za reviziju presude, ako do njega dođe, podnosi se Mehanizmu za međunarodne kaznene sudove (MICT) koji je nakon zatvaranja Haškog suda preuzeo njegovu ulogu.
Pinter se u razgovoru osvrnula i na nedavnu presudu u BiH bivšim pripadnicima HVO-a, ističući da se njome odbacuje optužba za udruženi zločinački pothvat.
“Osuđeni su po individualnoj ili zapovjednoj odgovornosti, ali je odbačena optužba za udruženi zločinački pothvat” – kazala je Pinter koja tu presudu smatra ipak malim korakom prema priznavanju prave istine o ratu u BiH.
Podsjetimo, presuda Haškog suda kojom su šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđeni za “udruženi zločinački pothvat” kojemu je cilj bio uspostava etnički čistog teritorija „Hrvatske banovine“, a sredstvo za ostvarenje tog cilja zločini nad Muslimanima u BiH, a kojom se također tvrdi da je i vodstvo Republike Hrvatske bilo dijelom toga pothvata, izazvala je ogorčenost i snažne reakcije hrvatske javnosti.
O tako iskrivljenom prikazu rata u Bosni Hercegovini jasno su se izrazili brojni povjesničari, pravnici i drugi relevantni čimbenici u hrvatskom društvu.
“Ova nepravedna presuda, koja nije utemeljena na povijesnim činjenicama, neće pridonijeti pomirenju i smirivanju napetosti na prostoru Bosne i Hercegovine i cijele jugoistočne Europe. Hrvatska i Bosna i Hercegovina bile su žrtve srpske agresije sa zločinačkim ciljem stvaranja velike Srbije.
U ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini s hrvatske strane nije postojao udruženi zločinački pothvat niti ideja koja bi uključivala postupanja koja nisu u skladu s međunarodnim pravnim poretkom. Treba naglasiti da je Hrvatska najzaslužnija za uspostavu i opstanak Bosne i Hercegovine kao samostalne države.” – stoji u priopćenju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, objavljenoj na dan presude, 29. studenog 2017.
narod.hr