“Preuzeo sam ovu funkciju kako bih postigao najbolje za ovu zemlju i prosperitetnu budućnost njenih građana”, poručio je novi visoki predstavnik Christian Schmidt u svom zvaničnom obraćanju građanima BiH. Schmidt je tako preuzeo mandat od Valentina Inzka nakon 12 godina. Poručio je da dolazi kao prijatelj otvorenog srca te da će upotrijebiti svu svoju snagu, veze i iskustvo kako bi BiH imala dobru budućnost.
Bosna i Hercegovina se gotovo 30 godina nako rata i dalje nalazi u situaciji klasičnog međunarodnog tutorstva, bez mogućnosti bilo kakve reakcije. Takvo stanje prouzrokovala je najveća kriza od Daytona, za koju će pola zemlje reći da ju je prouzrokovala ista ta međunarodna zajednica nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH. Drugi, da je to civilizacijski iskorak. U svakom slučaju, za novog visokog predstavnika dileme nema kada je riječ o potezu OHR-a od prije nekoliko dana.
Loš start
“Hvala vam što ste iskoristili svoju odgovornost, pa i prošle sedmice odlukom koju ste donijeli. Zaista poštujem sve što ste u tih 12 godina uradili za međunarodnu zajednicu, ali prije svega, za građane BiH”, rekao je Christian Schmidt prilikom primopredaje dužnosti od Valentina Inzka, koji je u prethodnih 12 godina bio etiketiran da je “prespavao mandat”.
Njemački diplomata danas prvi put dolazi u Predsjedništvo BiH. Član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik već je ranije najavio da neće prisustvovati susretu sa Schmidtom u Sarajevu, jer ga institucije RS ne smatraju legitimnim.
“Šta je alternativa, da vas slušamo. Da dođete neimenovani, da nam ovdje namećete zakone. Eto, nećemo da vas prihvatimo, niste prihvaćeni, niste dobrodošli i nećemo razgovarati s vama”, rekao je Dodik, podsjećajući na odluke Narodne skupštine kojima se odbacuju nametnute odredbe Krivičnog zakona BiH.
Schmidt bi, tokom razgovora sa Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem, trebalo da razgovara o trenutnoj situaciji u zemlji i upravo toj blokadi institucija. Dan ranije, na prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti nije se pojavio niko od političkih predstavnika iz RS.
“Pretoplo je”
“Ovo je lijepo mjesto i lijepa država. Malo pretoplo u političkom smislu, ali uradit ćemo sve da u ovoj zemlji imamo najbolju klimu u Evropi”, poručio je Schmidt na prijemu.
A moglo bi postati još toplije ukoliko se ubrzo ne pronađe neki kompromis bez obzira na to radi li se o kompromisu između visokog predstavnika i domaćih političara ili o kompromisu unutar domaćih političkih snaga, poručuju analitičari. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz kaže da nametanje neće proći, da će izazvati još veću krizu ukoliko se bude nastavilo s takvom praksom.
“Republika Srpska, odnosno njeno vodstvo, ima institucionalne instrumente da se suprotstavi bilo kakvoj nametnutoj odluci visokog predstavnika. Baš kao što to imaju Bošnjaci i Hrvati u Domu naroda. Schmidt bi morao da traga, zajedno s domaćim političarima, za kompromisom koji vozi BiH naprijed, a nikako za nametanjem vlastite volje BiH”, ističe Kazaz, strahujući da bi, u suprotnom, moglo doći do većih problema.
Sukob ili kultura mira
“Taj način rada, to nametanje, može izazvati samo nove sukobe i dalje podjele. Kompromis može izavati kulturu mira, prijeko potrebnu BiH”, kaže Kazaz, upozoravajući da je ovo najveća politička kriza od Daytona.
Na današnjem sastanku saznat će se da li su zakoni koje je usvojila Narodna skupština RS uopšte u fokusu OHR-a, u smislu razmatranja njihovog poništavanja ili je možda kompromis u razgovoru u vezi s nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH. Kada je riječ o prvom slučaju, sve bi se moglo završiti u redovnoj proceduri s obzirom na to da zakoni moraju proći potvrđivanje u Vijeću naroda, gdje će biti uložen veto, odnosno povreda vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, čak i ako se to desi, izvjesno je da će se blokada institucija nastaviti do postizanja nekog kompromisa.
“Očekujemo da će sve to potrajati”, kaže Mihnet Okić, potpredsjednik Vijeća naroda.
Sastanak s Vučićem
Prvi sastanak Schmidt će održati s krnjim Predsjedništvom BiH, a kako će se dalje ovo pitanje razvijati, zavisit će i od sutrašnjeg sastanka predstavnika vlasti RS sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
On je nakon nametanja odredbi Krivičnog zakona BiH, koje se odnose na zabranu negiranja genocida, poručio samo da Srbija ne može da ostavi RS „bez ekonomske i svake druge podrške”, ali o eventualnim političkim potezima nije govorio.
“Srbija želi mir i zato ćemo izaći s konkretnim prijedlozima kako da s Bošnjacima vodimo dijalog, jer moramo da pokušamo da izgradimo bratske odnose u budućnosti”, rekao je tada Vučić najavljujući sastanak, uz komentar da nametanje odluka spolja nikada nije moglo donijeti dobre rezultate, piše “Deutsche Welle”.
wpDiscuz
