U posljednjih 20 godina Slavonija je izgubila više od 170.000 stanovnika, pri čemu se jedan dio brojke odnosi na srpsko stanovništvo koje je devedesetih godina napustilo te dijelove Hrvatske. S obzirom da se u isto vrijeme populacija cijele države smanjila za gotovo pola milijuna stanovnika, jasno je da su promjene na strukturi stanovništva Slavonije dio zabrinjavajućeg nacionalnog trenda prirodne depopulacije i demografskoga starenja. Trenutačno Slavonija broji 806.000, a Hrvatska 4.284.889 stanovnika.
OSIJEK – Istok Hrvatske – Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, već dugi niz godina gubi stanovništvo, što postaje golem politički, socijalni, gospodarski i sigurnosni problem.
U 20 godina, od 1991. do 2011. godine, na području pet slavonskih županija – Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske, nestalo je, prema podacima popisa stanovništva koje je objavio Državni zavod za statistiku, više od 170 tisuća stanovnika.
Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine, u Slavoniji živi, o čemu smo već pisali, 806 tisuća stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2001. na istom području živjela je 891 tisuća stanovnika, a 1991. godine čak 977 tisuća stanovnika. Potpuno je jasno da je velik pad broja stanovnika devedesetih zabilježen i zbog toga što su mnogi građani srpske nacionalnosti napustili Slavoniju. Međutim, taj bi pad bio i znatno veći da se na istok Hrvatske nije doselilo nekoliko tisuća Hrvata iz Bosne i Hercegovine.
Na državnoj razini također se neprestano smanjuje broj stanovnika, tako da je Hrvatska u 20 godina, od 1991. do 2011., izgubila pola milijuna stanovnika. Konkretno, 1991. zemlja nam je imala 4.784.265 stanovnika, deset godina poslije 4.437.460, a 2011. godine 4.284.889 stanovnika. Prema tim podacima DZS-a, jasno je da su demografska kretanja u Slavoniji dio općeg nacionalnog trenda. Osim što nas je u zemlji sve manje, a u Slavoniji se to može vidjeti po opustjelim selima, i demografski smo stariji, jer nam se rađa sve manje djece.
– Iako postoje ne baš male teškoće oko usporedivosti rezultata popisa 2011. s prijašnjim popisima stanovništva, zbog (opet!?) promijenjene metodologije popisa, nedvojbeno je da su Hrvatska, ali i Slavonija i Baranja, i dalje u depopulaciji, i to kako ukupnoj, što znači da se i dalje smanjuje ukupan broj stanovnika, tako i u parcijalnim depopulacijskim procesima. Posebno su tu važna dva procesa – prirodna depopulacija (više se umire nego što se rađa) i demografsko starenje – napominje prof.dr.sc. Dražen Živić, voditelj Područnoga centra Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Vukovaru, koji je i jedan od vodećih hrvatskih demografa.
Demografsko starenje, drži on, s motrišta budućih demografskih kretanja, čini vrlo nepovoljan razvojni okvir, koji će i u desetljećima koja dolaze negativno odrediti potencijale i razinu reprodukcije stanovništva.
– Odrazit će se i na demografske okvire koji određuju obujam i dinamiku radne snage. A važnost toga određena je notornom činjenicom da su ljudi nositelji gospodarskog napretka i razvoja, jer su jedini proizvođači i jedini potrošači proizvedenih dobara – kaže dr. Živić.
Osječko-baranjska županija sa svojih 305 tisuća stanovnika u usporedbi s drugim županijama ima malo gradova – samo sedam – ali čak 35 općina. Primjerice, stanovnici Istarske županije, njih 208 tisuća, raspoređeni su u deset gradova i 31 općinu. Najmanje gradova ima Brodsko-posavska županija – Slavonski Brod i Novu Gradišku, te 26 općina, u kojima ukupno živi 159 tisuća stanovnika. Najgušće je naseljena, ako izuzmemo Zagreb, Međimurska županija, gdje na četvornom kilometru živi 156,11 stanovnika, a najrjeđe Ličko-senjska sa samo 9,51 stanovnikom na kvadratni kilometar. Gustoća naseljenosti u slavonskim županijama kreće se od 41,9 stanovnika u Virovitičko-podravskoj županiji do 78,12 stanovnika u Brodsko-posavskoj županiji. Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija imaju 73 stanovnika po kvadratnom kilometru.
– Današnja demografska slika Hrvatske, pa tako i hrvatskoga istoka, posljedica je dugoročnog djelovanja različitih, brojnih i složenih “vanjskih” i “unutarnjih” čimbenika populacijskih promjena, koji su uglavnom remetili normalan i stabilan razvoj stanovništva. Sinergijsko djelovanje navedenih kao i drugih čimbenika dovelo je Hrvatsku i Slavoniju u demografskom smislu pred potpuni slom, jer vlastiti demografski potencijali naše domovine postaju sve skromniji, a budućnost će, ako se ne učine kakvi značajni pomaci u provedbi mjera aktivne populacijske politike, biti krajnje neizvjesna, a to onda otvara i druga, ne samo demografska, pitanja opstanka hrvatskog naroda i hrvatske države – upozorava dr. Živić.