INVAZIJA DENISA G. NA TREĆI ENTITET: Široki bi trebao s Tuzlom ako se želi izbjeći stvaranje "Novih podjela"?

Povod za ovu izjavu Dennisa Gratza je, kako se navodi, najava predsjednika Stranke demokratske akcije i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića da bi trebalo krenuti u ujedinjavanje Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona.
– Ocjena da su kantoni financijski neodrživi i da bi trebalo krenuti ka pojednostavljivanju administracije nije sporna, ali spajanje kantona po etničkom principu nije dopustivo budući da bi vodilo daljoj etničkoj podjeli zemlje.
Logika po kojoj Srednjobosanski kanton treba da bude ujedinjen s Hercegovačko-neretvanskim, a ne, recimo, Zeničko-dobojskim, s kojim je u prirodnijem geografskom odnosu, nesumnjivo je vođena isključivim ciljem da se ujedine kantoni u kojima bi jedna etnička skupina (u ovom slučaju Hrvati) činila većinu u ‘svom megakantonu’ i predstavlja korak ka realizaciji HDZ-ove politike formiranja trećeg entiteta – ustvrdio je Gratz u saopćenju.
Inače ujedinjavanje HNŽ-a i SBŽ-a taj megakanton imao bi bošnjačku većinu. Što bi tek rekao gratz na ujedinjavanje Mostarskog i Širokobriješkog kantona? Koji bi , ekonomski i geografski bili logičniji za ujedinjenje. U slučaju kada bi ustao protiv takvog ujedinjenja bi li ispao nacionalist? Budući da ekonomski, geografski i u svakom drugom smislu takav kanton predstavlja logično rješenje. A i ne bi bio jednonacionalan niti jednoetničan. Kao primjerice današnji Sarajevski kanton.
Jednostavno rečeno, smatra Gratz, pristaje se na logiku po kojoj “Travnik treba da bude u istom kantonu s Neumom, a ne, recimo, sa Zenicom s kojom je prirodno spojen Lašvanskom dolinom, samo da bi ispoštovao neprirodni koncept HDZ o etničkom krojenju ili bolje reći raskrajnju BiH”.
 
Gratz je također mišljenja da je posljednja presuda Ustavnog suda FBiH u vezi s Klubom Srba pokazala da postojeće ustavno uređenje Federacije predstavlja kamen spoticanja za sve reformske procese i EU integracije. Parlament FBiH je trenutno, navodi on, u takvom zapećku da postoji ogromna potreba za sveobuhvatnom izmjenom Ustava.
 
– Naš stav je da kriteriji za uspostavljanje novih jedinica trebaju biti: kompleksna geografska regionalizacija, metodološki koncepti regionalne politike EU i samoodrživi koncept regija – stav je Gratza.
 
On ističe da teritorijalnu strukturu federalnih jedinica moraju odrediti eksperti za geografiju i ekonomiju. Etnički kriteriji, iako se mogu uzeti u obzir, ne smiju biti korišteni za isključivanje fizionomskih i drugih cjelina koje su uspostavljene reljefnom strukturom, riječnim slivovima i saobraćajnicama.
 
– Politički cilj izmjene Ustava mora biti usklađivanje s EU normama o građanskom predstavljanju, a ne o utvrđivanju sistema predstavljanja etničkih kolektiva – poručuje Gratz.
 
 
(FENA/dh)