Martin Kondža (28) iz Gruda postao je najmlađi doktor znanosti.
Svečana promocija doktora znanosti održala se u Zagrebu i uključivala je promoviranje 186 doktora znanosti i umjetnosti, koji su svoju doktorsku disertaciju izradili i obranili na nekoj od sastavnica ovog sveučilišta.
Kratka biografija
Martin Kondža rođen je 18. srpnja 1992. godine u Grudama, Bosna i Hercegovina, gdje je završio osnovnu školu Ruđera Boškovića i opću gimnaziju u srednjoškolskom centru Antun Branko Šimić.
Farmaceutski fakultet Sveučilišta u Mostaru upisuje 2011. godine, a završava 2016. godine obranom diplomskog rada i stjecanjem naziva magistar farmacije. Stručno osposobljavanje za magistre farmacije obavio je u Ljekarničkoj zdravstvenoj ustanovi Ljekarne Čolak te 2016. godine položio stručni ispit pred povjerenstvom Federalnog ministarstva zdravstva, čime je stekao licenciju za samostalno obavljanje djelatnosti.
Iste godine upisuje se na poslijediplomski doktorski studij farmaceutsko-biokemijske znanosti na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Godine 2017. zapošljava se u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, kao stručnjak za poslove farmakovigilancije, pišu Grude.com
Zaslužan je za uspostavljanje prvog nacionalnog sustava za nuspojave u Bosni i Hercegovini, pri čemu se započinje sa sustavnim bilježenjem i analiziranjem nuspojava na lijekove, cjepiva i medicinska sredstva. Zahvaljujući takvim aktivnostima Bosni i Hercegovini je omogućeno članstvo u globalnom uredu za nuspojave Svjetske zdravstvene organizacije.
Iste godine je na Sveučilištu u Mostaru izabran u znanstveno-nastavno zvanje asistent za područje biomedicine i zdravstva, polje farmacija, grana farmacija te započinje rad na Farmaceutskom fakultetu.
Stručno se usavršavao na Sveučilištu u Gentu, Belgija (Fakultet farmaceutskih znanosti) i Sveučilištu u Zagrebu, Hrvatska (Medicinski i Farmaceutsko-biokemijski fakultet). Autor je i koautor 35 znanstvenih i stručnih publikacija, od kojih 4 citira Current Contents.
Član je nekoliko stručnih i znanstvenih udruženja – Komora magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine (član Upravnog odbora), Cochrane Bosna i Hercegovina, Europske federacije za medicinsku kemiju, Matice hrvatske, Hrvatskog farmaceutskog društva itd. Tečno govori engleski i njemački jezik, služi se francuskim i talijanskim jezikom.
Znanstveni rad dr. sc. Martina Kondže bavi se nuspojavama i citokrom P450 enzimima. Citokrom P450 enzimi, a posebice CYP3A4 enzim uključen je u metabolizam velikog broja lijekova, stoga je poznavanje načina na koji se enzim može inducirati ili inhibirati od ključne važnosti za razvoj novih lijekova, terapijskih sustava, smanjenja nuspojava i doza korištenih lijekova. Modifikacijom novih ljekovitih tvari s obzirom na ovaj enzim mogu se postići izuzetni rezultati u liječenju različitih bolesti.
Zanimljivo je da su na ovoj promociji promovirana tri doktora znanosti iz Hercegovine, a dva doktora znanosti iz Gruda, Martin Kondža i Zora Rukavina rođ. Palac.
Svaka cast, Bravo 🙂
Još i da buregdžinicu otvori i onda je stvarno uspio u životu 😎 !
Haso, đesi jabuko sa grane. Dugo te nije bilo. A ni Blankice. Da niste nešto zajedno mutili?
Nisam sa Blankom 🙁 – ona je munafik a ja sam ti pravovjernik 😎 !
Svaka čast. Čestitam. Malo je falilo da pretekneš Dr Šešelja. On se zadoktorio sa 25 godina.
Toliko muke i skole a VIDI OSMICE sve zavrsi za HEFTU
Svaka čast naročito,akon svega ,za ostanak na rodnoj grudi.Nadam se da ćeš u suradnji sa drugim stručnim ljudima uspit se izborit za to da se više priča i zna za tebe nego za svakorazne nadriliječnike koji i ovu tešku krizu nastoje iskoristit u svoju korist
Kako netko može biti magistar struke, pa upisati doktorski studij? Valjda treba biti magistar znanosti-mr.sc. da bi mogao upisati doktorski studij? Bolonjci ni ne znaju šta je fakultet.
U svakom slučaju, sve čestitke ovom vrijednom dečku. Ali kad se sjetim kako je to bilo u moje vrijeme… Fakulteti su trajali po četiri godine, medicina 6, farmacija 5, a godine smo gubili ako na neko od predavanja ne dođemo više od tri puta. Nisi mogao dobiti potpis profesora u index i onda ponavljaj godinu. Učilo se iz knjiga, nije bilo interneta, trebalo je vremena naći literaturu za napisati seminarski. Kad diplomiraš, odbrana diplomskog je bila obavezna na svim fakultetima osim na pravu, morao si imati 10.000 KM da upišeš magisterij koji je trajao dvije godine. Nisi se mogao prebaciti iz 3 u 4 godinu kao redovan student za 100KM i zvati se magistrom. Ali naše su generacije bile magistri znanosti, a ne masteri tj. majstori struke. I onda, naravno, doktorat je koštao 20.000 KM i još tri godine studija. Trebalo je i love imati pa upisati magistarske i doktorske studije.
Odlično promišljanje, sa iskustvom za ocjenu i usporedbu i procjenu.
Takozvani danasnji Doktorati ni blizu D doktoratima u naporu i radu i sadržaju onima prije bolonje i interneta.
Samohvalna prazna reklama.
Hiperprodukcija doktora znanosti..kome to treba…cemu ce sluziti…sto ce znanost s tolikim doktorima…na cemu se temelje njihovi doktorati..