Uzajamni odnos Tomislava Nikolića i medija u Srbiji je tema kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku. Njemački Burzovni list donosi i komentar Deutsche banke o negativnim, ali i pozitivnim stranama ekonomije u BiH.
U aktualnom komentaru za njemačke Burzovne novine, kojega donosi list za gospodarske analize Deutsche Bank grupe (Deutsche Bank Research, skraćeno: DB Research), autor se osvrće na posljedice koje kriza vlade u Bosni i Hercegovini ima na ekonomiju te zemlje. “Rastrganost vladajućih stranaka jasno pokazuje kako bosanskohercegovačko društvo i 20 godina poslije, još pati od izravnih i neizravnih posljedica rata u BiH. Visoko kompleksne političke i administrativne strukture, koje su stvorene Daytonskim sporazumom, pokazale su se kao kočnica važnih reformi, a time i gospodarskog razvoja”, navodi DB Research i pojašnjava da je lagani oporavak bh. gospodarstva nakon recesije 2009. godine “grubo prekinut uslijed europske dužničke krize.
Oko 60 posto bh. izvoznih proizvoda ide u eurozonu. Pored toga, bankarski sektor je, prema navodima Standard&Poor’sa (S&P) 95 posto u stranim rukama. Austrijske i talijanske banke u tome imaju većinski udio. Regulatorni pritisak i otežani uvjeti poslovanja tih banaka u eurozoni se prigušujuće odražavaju na odobravanje kredita.”
Otežano poslovanje u Bosni i Hercegovini
DB Research navodi ujedno i svoju procjenu da sveukupno za 2012. godinu ne vide nikakav gospodarski rast u BiH, “pri čemu nije isključena ni blaga recesija. Za narednu godinu očekujemo umjeren oporavak, ali će tu daljnji razvoj glede krize eura predstavljati najveći faktor nesigurnosti. Bh. valuta, konvertibilna marka, je u okviru Currency Boarda (valutni odbor) vezana za euro; time je uvezena financijska politika eurozone Bosni i Hercegovini u proteklih deset godina osigurala jednu od najnižih stopa inflacije u cijeloj jugoistočnoj Europi, koja je inosila ispod tri odsto i time ojačala povjerenje u valutu. Devizne rezerve od oko četiri milijarde američkih dolara se, unatoč nekim oscilacijama od početka financijske krize, čine dovoljne kako bi srednjoročno osigurale stabilnost Currency Boarda. Pozitivne vijesti dolaze i od strane državnih financija. U rujnu je naime donošenje prerađenog državnog proračuna za 2012. konačno utrlo put za novu pomoć MMF-a.”
Deutsche Bank u svome komentaru upućuje na to da se srednjoročno postavlja pitanje strukturnih i političkih reformi, kako bi se smanjile mogućnosti da ekonomiju pogodi šok izvana, kako bi se ojačao potencijal gospodarskog rasta, a i moglo nositi s EU ambicijama Bosne i Hercegovine. “Jer Bosna i Hercegovina je obilježena strukturnim problemima. Stopa nezaposlenosti je, prema navodima MMF-a s oko 27 posto nakon Makedonije druga najveća u regiji. Istovremeno je BDP s godišnje 8100 dolara po glavi veoma nizak u regionalnoj usporedbi. I općenita poslovna sredina se u mnogim pogledima pokazuje sve drugo doli poticajna za gospodarstvo. Tako se Bosna i Hercegovina u MMF-ovom “Easy of Doing Business Survey” (istraživanje lakih uvjeta poslovanja) nalazi na 125. mjestu od ukupno 183 zemalja. Među zemljama Zapadnog Balkana je čak na posljednjem mjestu. I na koncu, još uvijek postoji nužna potreba za djelovanjem po pitanju borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala” – zaključuje se u komentaru DB Researcha.
Nikolić i Tadić – koja razlika!
Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u svojoj rubrici na drugoj stranici osvrće na vijest koju je prenijela TV postaja Most o tome da je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić nezadovoljan medijima u toj zemlji, odnosno konkretno: “slabim izvještavanjem” medija o njegovom govoru pred Generalnom skupštinom UN-a u rujnu. Iako se dobro pripremio za svoj govor i najvećim dijelom ga napisao sam, kako se navodi iz njegovog ureda, izvještaji o govoru su doduše bili na naslovnicama stranica, ali kratki i bez komentara:
“‘Nikolić pred UN-om – Spreman na dijalog s Kosovom – Priznanje neovisnosti isključeno – EU ostaje cilj.’ I to je bilo to. Nikolić, kako je pojasnio informant TV-a Most, sada nastoji saznati zašto je izvještavanje ‘zakazalo’.
U Nikolićevom rodnom gradu Kragujevcu je on, dok je bio mlad, bio zadužen za pogrebnu djelatnost. U dugim godinama djelovanja u oporbi je stekao naviku govoriti jednim mrzovoljnim tonom. Čelo mu je često naborano, a smiješak se čini usiljenim. Koja razlika u odnosu na prethodnika Borisa Tadića, koji je sa svojim šarmom – sve do gospođe Merkel – sve svoje kolegice očarao. Za Nikolića je otežavajuće i to što dobar dio medija kontroliraju oporbeni krugovi. Rutinski pljesak, koji je Tadiću bio siguran, njemu ostaje posve uskraćen. Ali to ne pojašnjava nedostatak odjeka njegovog nastupa u UN-u. Stvarni razlog za medijsku nezainteresiranost je bio jednostavan: ‘No news!’. Nikolić se u politici prema Kosovu kreće već ugaženim putevima. Ukoliko i postoji kakva greška, onda je sigurno nisu učinili mediji”, zaključuje NZZ. (dw.de)
wpDiscuz