Published On: Tue, Sep 30th, 2014

Dayton generacija prvi put na izborima

Prva poslijeratna generacija ove godine će po prvi put moći glasati na izborima. Izborne listiće će prvi put zaokružiti mladi ljudi rođeni 1995. godine, dakle oni koji su rođeni iste godine kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum.

”Mislim da su mladi prilično svjesni situacije u kojoj se nalaze. Oni ju naprosto osjete na svojoj koži, nemoguće je ignorirati političke prilike. Mladi ljudi, ako žele promjene, morat će biti aktivni sudionici u političkim procesima, ne dozvoljavajući nadležnim institucijama da ne rade gotovo ništa na sprečavanju i borbi protiv štetnih pojava poput korupcije, nepotizma i sl. koje su se uvukle u svaku poru društva”, rekla je zaBljesak.info Majda Behrem Stojanov glasnogovornica Centra civilnih inicijativa (CCI), dodajući kako su mladi poprilično zanemarena skupina u našem društvu.

Općine bez službenika za mlade

Institut za razvoj mladih Kult izradio je platformu u kojoj se mogu naći tragični podaci nebrige vlasti za mlade.

Svaka treća općina u BiH nema službenika koji brine o mladima, a od ukupno 142 općine u BiH samo njih 69 dostavilo informacije za 2012, a 73 za 2013. godinu u vezi s monitoringom politike prema mladima, te da je samo Županijsko ministarstvo dodalo u svoj naziv ‘i mladi’ preuzevši nadležnost.

U vrijeme kada se političarke i političari bore za glasove i kada intenzivno govore o mladima, Institut za razvoj mladih KULT želi ukazati na dosadašnju brigu prema mladima. Sama činjenica da je najveći indeks integriteta stranaka kada je politika prema mladima u pitanju 33,7 od 100 posto govori samo za sebe dok većina stranaka u BiH ima jako mali broj usvojenih strategija politike prema mladima.

”Velik broj političara u posljednje vrijeme govori o mladima i nezaposlenosti, ali zapravo nitko ne čini ništa konkretno da bi se taj problem riješio, upravo iz tog razloga smo napravili platformu integriteta institucija da bismo pokazali javnosti da se institucije i političke stranke u BiH nedovoljno brinu o mladima”, navela je ranije za medije Belma Gijo iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Nezadovoljstvo

Po riječima Stojanov Behrem, mladi sve češće izražavaju svoje nezadovoljstvo jer su stipendije za studiranje male, nedostatne, kad završe studij ne mogu doći do posla, a i tada shvate koliko naše obrazovanje nije u skladu s potrebama tržišta, skupljaju odbijenice i za pripravnički staž.

”Mladi sve češće izražavaju nezadovoljstvo i zbog netransparentnog načina objave natječaja itd, a da započnu vlastiti biznis izuzetno je teško, jer je općepoznata činjenica da država slabo radi na stvaranju povoljnog ambijenta za poduzetničke aktivnosti. Veoma malo novca se iz proračuna na svima nivoima izdvaja za njih, što su pokazala i istraživanja nevladinih organizacija koja se bave pitanjima i problemima mladih”, rekla je Behrem Stojanov, koja misli da neizvjesnost, bezperspektivnost loša socijalna i ekonomska politika sve više utječu na povećanje broja mladih koji svoju priliku odlučuju tražiti van granica BiH.

Dok je nezaposlenost mladih jedan od najvećih problema s kojima se EU suočava, političari u BiH i dalje ovaj problem ne stavljaju u vrh svojih prioriteta, misli Behrem Stojanov, unatoč činjenici da su mladi kandidati u ovoj kampanji dobili mnogo više prostora nego ranijih godina.

Politički analitičar Pejo Gašparević rekao je za Deutche Welle kako smatra da je to taktički manevar, mimikrija.

Mladi i ideje

”Stranke žele poručiti kako su se otvorile novim procesima. Međutim, činjenica je da stranke u BiH nisu naklonjene mladim ljudima ni novim idejama. To što su pomladili svoje liste, strankama neće donijeti ni korist ni štetu”, smatra Gašparević.

Podsjećamo, ovogodišnji izbori će biti sedmi opći izbori u BiH od Daytonskog mirovnog sporazuma, i četvrti od kada se dužnosnici biraju na mandat od četiri godine. Prije toga, u tri izborna ciklusa, od 1996. do 2000, dužnosnici su u ove organe birani na razdoblje od dvije godine.

Za sudjelovanje na općim izborima ovjereno je ukupno 113 političkih subjekata, od čega: 65 političkih stranaka, 24 neovisna kandidata i 24 koalicije. Ukupno je žrijebano (utvrđivanje redoslijeda na glasačkom listiću) 98 političkih subjekata (50 političkih stranaka, 24 koalicije i 24 neovisna kandidata) koliko će ih se pojaviti na glasačkom listiću.

Ovjereno je 735 kandidacijskih listi i 7.748 kandidata, od čega 3276 žena ili 42 posto i 4.472 muškaraca ili 58 posto.

Ukupno na razini BiH evidentirano je za opće izbore 3.278.908 birača, od čega 2.030.076 birača u entitetu FBiH i 1.214.832 u Republici Srpskoj. Za glasanje izvan BiH registrirano je 42.139 birača.