Dan Hrvatske ratne mornarice slavi se 18. rujna u sjećanje na ovaj datum daleke 887. godine, kad je pod knezom Branimirom pobijedila Mlečane kod Makarske. Odluku o obilježavanju ovog datuma 1993. godine donio je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman.
U bitci je poginuo i šesnaesti dužd Mletačke Republike Pietro I. Candiano. Njegov mandat trajajo je samo pet mjeseci, a prvi zadatak mu je bio poraziti malu neovisnu hrvatsku Neretvanska kneževinu koju su zvali Paganija, čija je jezgra sačinjavala deltu Neretve, obližnje priobalje te otočje.
Povremene gusarske akcije Neretvana koje bi današnjim riječnikom nazivali gerilskom borbom ili terorističkim akcijama (ovisno o gledištu), Mlečanima su stvarale poprilične gospodarske gubitke.
Kako je izgledao napad na neprijatelja?
Plovidba Jadranskim morem oduvijek je bila usmjerena od Otranta prema Veneciji uz sjeveroistočnu, razvedeniju obalu Jadranskog mora. Logično, jer je pružala zaštitu tisuća otoka i zaljeva u slučaju nevremena i zaštitu od noći kad se nije plovilo.
Štititi svaki trgovački brod koji je plovio iz smjera Bliskog Istoga ili Grčke, Mlečanima bi bilo izrazito skupo, a tu su šansu vidjeli brojni organizirani gusari. Dobro natovaren brod najlakše je bilo napasti na način da ga se stjera u kut, pa su u tu svrhu organizirane vrlo domišljate smicalice. Kako su se u sumrak znale paliti baklje u tzv. „sigurnim“ lučicama i uvalama da bi brod mogao prenoćiti, jedna od strategija je bila paljenje lažnih baklji nekoliko uvala prije. Neiskusni kapetani bi nasjeli i skrenuli brod, misleći kako će tu noć sigurno usidriti brod, ali onda bi sa strana izlijetale uske, brze i lake brodice – obično s 4 ili 8 veslača. Deseci takvih, okružili bi brod i najčešće ga nemilosrdno pljačkali, zaplijenili ili ako je nedostajalo vremena, uništili.
Konačna bitka
Presretanje trgovačkih brodova bilo je toliko često, da su Mlečani imali velike gubitke i morali su organizirati akciju kojom bi se zauvijek riješili gusara.
Nakon hrvatskog kneza Domagoja koji je Hrvatsku oslobodio od Franaka, njegov nasljednik Zdeslav dogovorio je mir s Mlečanima na način da im je za slobodnu plovidbu Jadranom plaćao godišnji danak. Iako je ubio Zdeslava i prisvojio njegovu kneževinu, isti dogovor poštivao je i Branimir. To se ipak nije svidjelo Neretvanima, pa su oni i dalje još snažnije organizirali napade na mletačko brodovlje.
Te 887. godine novoizabrani dužd Mletačke Republike Pietro I. Candiano krenuo je s flotom u kaznenu ekspediciju prema Neretvanima i nije naišao na uspjeh. Ipak se nije dao pokolebati, pa je u drugom pohodu pokrenuo 12 brodova, te se iskrcao kod Makra (današnje Makarske). Tada su sjekirama Neretvanima uništili pet brodova, pa su bodreni uspjehom planirali novi napad.
18. rujna 887. godine dogodila se Bitka kod Makarske u kojoj su Neretvani snažno uzvratili. Bitku je u svojoj kronici mletački ljetopisac Ivan Đakon nazvao Mucules. Napad je bio toliko jak, da su potpuno razbili Mlečane na kopnu i moru, a Petar I. Kandijan je poginuo i bio je prvi dužd koji je poginuo služeći Mletačkoj Republici. Čitavo sljedeće stoljeće Hrvati i Mlečani živjeli su u miru, a da stvar bude bizarnija, ratna sreća se okrenula – Mlečani su tada Neretvanima plaćali danak (tributum pacis) za plovidbu Jadranom, što se održalo sve do početka 11. stoljeća.
Jurica Gašpar, prof./morski.hr
🙏🇭🇷🙏
Paganija (Neretvanska kneževina ili Neretljanska kneževina) je rana južnoslavenska država koja se prostirala između rijeke
Cetine na zapadu i ušća rijeke Neretve na istoku, zajedno s dalmatinskim otocima (Brač, Hvar i Korčula), između 9. i 11. vijeka.
Lokalno stanovništvo žestoko protivilo pokrštavanju i na kraju je među zadnjima na Balkanu prihvatilo kršćanstvo, država je po paganima dobila ime Paganija.
Naravno hrvati ne bi bili hrvati kada to ne bi skroz izkokrenuli :
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija). To je povijesno područje između rijeka Cetine i Neretve.
U 10. stoljeću spominje se kao Paganija
Neretvani, su staro hrvatsko pleme. U 7. stoljeću naselili područje od Neretve do Cetine i susjedne otoke. Vladali
su Mljetom, Korčulom, Bračem i Hvarom.
”Pitam za druga, onako . . . .”
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor-Varoš, oko 1350 – 1416) bio je knez Donjih Kraja, Veliki vojvoda bosanski i
herceg splitski.
HV 💪🇭🇷💪🚢🛳️⚓✌️
Stanovništvo je bilo nazvano po rijeci Neretvi, Neretvanima. U latinskim izvorima ih se naziva Narentani, a u grčkima Arentanoi.
Za razliku od susjednih krajeva, stanovnici Neretvanske kneževine su zbog jake izoliranosti i smatranja da je kršćanstvo sredstvo prisile, imali raširenu pogansku, nekršćansku vjeru, tako da su ”ovi Hrvati” dobili ime “pogani”, a zemlja “Poganska”, lat. Pagania.
Makarska je bila bosansko primorje. Dakle radi se o Bošnjacima, a ne o nekakvim Hrvatima. Bošnjaci su pobijedili Mlečane, a ne Hrvati. Hrvati su izmišljotina od prije stotinjak godina.
Ccccccccc opet džaba krečiš .Već viđeno adile ,pokušaj ponovo .
Probaj nešto novo za promjenu ,ovo ti je istrcano i bez veze .
Конзуле, склони ону карту у тексту, компромитује ове бх католике !!
Da je vama tzv. bošnjacima ex. Turcima prije Holiday Inn-a 1993. godine bilo reći da ste nekakvi Bošnjaci, blenuli bi k’o telad u šarena vrata. Ovo je činjenica koju iznosim kao svjedok vremena i koju svatko istinoljubiv zna tko je u ta vremena živio s vama. Makarska i susjedni otoci jesu bili jedno vrijeme dio srednjovjekovne Bosne, kada je Hrvoje Vukčić Hrvatinić to područje preoteo od knezova Šubića Bribirskih, međutim etnička pripadnost tamošnjih ljudi nikada se nije dovodila u pitanje. Oni su bili i ostali Hrvati, kao što je i sam Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio Hrvat iz Bosne.
” . . kao što je i sam Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio Hrvat iz Bosne”.
i Vatikan je bio hrvatski, samo vam to nije jos niko javio !!
hr izvor :
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda BOSANSKI, knez Donjih kraja,
>>hrvatski ban (podkralj)???????? <<<,
župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić
Majka mu je >> VJEROVATNO << bila Katarina, sestra bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića († 1353.)
Nakon krunidbe u Zadru za ugarskoga kralja (1403.), Ladislav Napuljski postavio je Hrvatinića za glavnog namjesnika u Ugarskoj, Hrvatskoj, Dalmaciji i Vrbaskoj banovini te ga imenovao hercegom splitskim, darovavši mu uz to otoke Brač, Hvar i Korčulu.
PS . . . bila ”VJEROVATNO” ?? . . . ali zaTo znaju – sta je jeo,sta je pio, DA JE BIO HRVAT, . . sikter budale !!
Jesi li ti normalan budalo potturčenna? Toliko ste odlijepili od pameti i oboljeli od muslimanske mitomanije da negirate hrvatstvo čovjeku za kojeg se sigurno zna da je bio Hrvat iz Bosne, a koji u ostalom u svom imenu i prezimenu nosi svoje etničko porijeklo.
pitaš budalu dali je normaln e Zoka Zoka
ništa ti b a lj o
ne znaš.
”Da je vama tzv. bošnjacima ex. Turcima prije Holiday Inn-a 1993. godine bilo reći da ste nekakvi Bošnjaci, blenuli bi k’o telad u šarena vrata.”
____________________
dakako !! niko nam to prije nije HTIO reci !?!?
Kakve veze imate vi turčići,islamisti i ostala okupatorska ko.pi.lad sa našom Bosnom to mislite ako ste sebe prozvali 1993g tzv.bošnjacima i ako niste tzv.bošnjaci niti će te biti da možete svojatati sve što je vezano uz našu hrvatsku pokrajinu Bosnu ….jednostavno vi ste turčići i čergari i tu prestaje sva priča!
,,bolešnjaci”
Žali boze onolikog hrvatskog mora a brani ga flota od desetak patrolnih čamaca.
U pitanju su raketne topovnjače koje u kontejnerima nose protubrodske rakete RBS švedske proizvodnje, dometa 80 km.
Je, ma nemamo neprijatelja na Jadranu. Neprijatelja komada nijedan.
– Otkad su nedraga braća otišla tamo, daleko, nema neprijatelja.
Ovi što dolaze, dolaze sa jahtama i plaćaju. Sve plaćaju. Luke, sidrišta, gorivo, hranu – sve.
Da nam živi naša Hrvatska Mornarica i naši moreplovci širom našeg Jadrana i širom svijeta!
👍 Bogu hvala