Dalibor Dado Milas, teolog i društveni analitičar u autorskom tekstu kroz rekapitulaciju poteza Vlade Hrvatske postavio je pitanje gdje završava novac koji Hrvatska šalje Hrvatima u BiH.
Vlada Republike Hrvatske je 1. kolovoza na posljednjoj sjednici pred godišnje odmore “Odlukom o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu” poslala u Bosnu i Hercegovinu dodatnih 25,8 milijuna kuna.
Neka se nađe. Iako su Hrvati konstitutivan narod u BiH, Republika Hrvatska (preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH) na godišnjoj razini velikodušno i navodno strateški podržava različite programe i projekte iz područja obrazovanja, znanosti, zdravlja, kulture i drugih područja, kojima je cilj stvaranje gospodarskih i socijalnih uvjeta za održivi opstanak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini, navodi Milas u tekstu za Express.hr.
Riječ je, navodi on, o nezanemarivim sredstvima koja se redovno dijele po političkoj i prijateljskoj liniji, “pa tako imamo situaciju u kojoj se velikodušno financiraju raznorazne udruge i organizacije, od kojih su neke čak i fiktivne, podobni pojedinci i skoro pa izumrla kulturno-umjetnička društva, dok se kapitalni projekti ignoriraju”.
Više se ulaže u recikliranje prošlosti nego u izgradnju smislene budućnosti. Površan pogled na korisnike, udruge i institucije koji su dobile značajna sredstva iz hrvatskog proračuna lako odaje da je većinom riječ o subjektima koji nemaju iskustvo transparentnog funkcioniranja. S druge strane, također je upitno je li se nadležna Komisija uopće pridržavala uvjeta natječaj i jesu li podršku Vlade RH dobili zaista najbolji projekti.
Koliko god Ured za Hrvate izvan RH trubio kako se financiraju samo ključni projekti, činjenica je da najveći dio kolača proračuna, nažalost, otpada na Crkvu, opanke i HDZ.
Iako je premijer Plenković poručio da su projekti dobro distribuirani i da se time šalje jasna poruka podrške Hrvatima u BiH, otvoreno je pitanje koga se tu uopće i zašto konkretno podržava, navodi Milas.
Ističe da iako se na službenoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH može pročitati da je uvedena kontrola korištenja sredstava, nigdje se ne mogu pronaći izvještaji o utrošenim sredstvima.
Ne dovodim u pitanje važnost pomoći koja iz Republike Hrvatske dolazi Hrvatima u BiH, nego se radije pitam gdje odlaze ta silna sredstva koja bi navodno trebala služiti “očuvanju hrvatskog identiteta, odnosno promicanju hrvatskog jezika, kulture, tradicije i jačanju položaja hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
I ovaj put je najveći dio hrvatskog financijskog kolača otišao u usta Katoličke crkve i uhljeba iz HDZ-a BiH. Katolička crkva u BiH je, naime, dobila nešto više od sedam milijuna kuna, dok je ostatak otišao u HDZ-ove džepove. Budući da većina novca završi u džepovima i na računima lokalnih biznismena i političara, narod teško može osjetiti plodove Plenkovićeve podrške Hrvatima u BiH. Kako će obnova sve praznijih bogomolja diljem Bosne i sablasno praznih muzeja u Hercegovini pridonijeti ostanku Hrvata u BiH? Koliko će Hrvatima biti od koristi to što Vlada RH sufinancira novoosnovanu Radioteleviziju Herceg-Bosne, osim što će HDZ BiH, dobiti još jednog asa u rukavu neslužbene propagandne mašinerije, navodi, između ostalog, Milas.