Damir Hadžić, državni ministar prometa i komunikacija, nakon niza provedenih aktivnosti i ubrzane dinamike gradnje dionica autoceste kroz BiH, smatra da su konačno stvorene mnoge pretpostavke da naša zemlja dobije punih 330 kilometara autoceste na koridoru 5c već do 2020. godine.
U intervjuu za “Nezavisne”, Hadžić navodi da je prvi imperativ uvezivanje Sarajeva i Doboja autocestom preko Zenice.
“Oni čine gro prometa i putne infrastrukture u ovom dijelu središnje BiH prema sjeveru”, ističe državni ministar prometa.
Hadžić, kojeg je Vijeće ministara imenovalo i za koordinatora priprema za popis stanovništva u BiH, smatra da je, osim ovoga, danas najvažnije pitanje u zemlji utvrditi bazu Bosne i Hercegovine “nakon svega što se događalo posljednjih godina”. On naglašava da kontekst predstojećeg popisa stanovništva treba isključivo tražiti u tehničkim, a ne političkim pitanjima i dizanjem tenzija.
NN: Najznačajnije infrastrukturno pitanje u BiH je izgradnja autoputa na koridoru 5c. Svima koji putuju uočljivo je da radovi posljednjih mjeseci znatno napreduju, pogotovo na dionici od Sarajeva prema Zenici. Kada bi Sarajevo konačno moglo biti uvezano autoputem sa Zenicom i šta je sa drugim dionicama?
HADŽIĆ: Mi praktično očekujemo da polovinom naredne godine imamo povezan Tarčin, odnosno jug Sarajeva, s jugom Zenice. Evo, već možemo najaviti da će 1. ožujka biti probijen tunel Vijenac, koji nakon silnih neuspjeha sa stranim kompanijama rade domaće firme, i to vrlo kvalitetno, čime će biti završena jedna ozbiljna faza i biti uvezana dionica od oko 80 kilometara autoceste. Što se tiče ostalih dionica, u ovom trenutku se rade krakovi autoceste dijelom u RS, onda na jugu BiH, a to je Bijača, na graničnom prijelazu, gdje su radovi već u poodmakloj fazi, kao i na sjeveru BiH, gdje su otvorene ponude od strane “Autocesta”, a posao je blizu dodjeljivanja.
NN: Nedavno je u tom kontekstu dogovorena i puna koordinacija između entitetskih i državnog ministarstva. Da li je sada realno moguće govoriti o uvezivanju Sarajeva sa Dobojem autuputem preko Zenice do 2018. godine, kako ste to nedavno najavili?
HADŽIĆ: To je naš imperativ. Bazna orijentacija jeste spajanje najvećih centara, a to jesu i Sarajevo i Zenica i Doboj, i oni čine gro prometa i putne infrastrukture u ovom dijelu središnje BiH prema sjeveru.Mi se na razini tri ministarstva o tim stvarima praktično dogovaramo jer smo svi svjesni uloge koju imamo u ovom trenutku i potrebe da riješimo vitalno važna pitanja, kao što je gradnja cestovne infrastrukture i stvaranja potrebnih uvjeta za nova zapošljavanja u BiH.
NN: Koliko su relevantne procjene da bi autocesta kroz BiH u punom kapacitetu i dužini od 330 kilometara mogao biti izgrađen već 2020. godine?
HADŽIĆ: Dakle, možemo slobodno najaviti da ovom dinamikom možemo imati koridor 5c, sa dobrim dijelom krakova i prema Banjaluci i ovaj urađeni prema Gradišci, ali i otvaranje prometnice Žepče – Tuzla, koja bi išla prema Brčkom, već do 2020. godine.
NN: U kojoj je fazi finalna izrada kartografske dokumentacije za popis stanovništva u BiH, u okviru čega treba riješiti i popis duž entitetske linije razgraničenja, s obzirom na to da je rok za to kraj ovog mjeseca?
HADŽIĆ: Kada je u pitanju to, ali i sva druga pitanja, ono, naravno, jeste preduvjet za popis stanovništva, ali ni na koji način ne može predstavljati glavni uvjet da uđemo u realizaciju projekta.Ako treba tražiti razloge, onda to, naravno, nije jedini zbog kojeg bismo mogli razgovarati o odgađanju popisa stanovništva. Kada je riječ o utvrđivanju međuentitetske linije, to je posao koji nažalost nije završen do današnjeg dana, iako je bio i dejtonska obveza. Što se nas tiče, to je jedan prostor, “siva zona” od oko 1.000 domaćinstava u oba entiteta, koja može biti tretirana popisom stanovništva, a za koju prethodno nije potrebno ispuniti uvjet o tome da ih moramo imati jasno definiranog. To prvenstveno iz razloga što taj posao, po mišljenju nekih stručnjaka, možemo završiti za 15 dana, a prema mišljenju drugih – za sedam do osam mjeseci. Da ne bismo sad ulazili u kalkulacije kad to treba završiti, a kako ne bismo morali odgađati popis za isto toliko mjeseci, mislim da je u ovom trenutku primarno da riješimo sva tehnička pitanja onoliko koliko je to moguće, kako bi popis stanovništva bio realiziran u planiranom roku, odnosno u listopadu ove godine.
NN: Kako će biti riješeno pitanje izjašnjavanja o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, budući da EU inzistira na tehničkim detaljima, odnosno prvenstveno na pitanjima koliko u BiH živi građana i koliko ima kućanstava?
HADŽIĆ: Najvažnije pitanje jeste šta je to baza Bosne i Hercegovine koju danas imamo, nakon svega što se u BiH dešavalo. Uopće nije sporno da postoje ona primarno važna društvena, kao i politička pitanja, ali je sigurno da kontekst treba tražiti i promatrati isključivo u tehničkim pitanjima, a to je koliko danas BiH ima stanovnika, kakvo je njihovo obrazovanje, čime praktično raspolažemo, koji je broj mladih, ljudi srednje dobi i svih ostalih tehničkih pitanja potrebnih da popisom stanovništva jasno definiramo strategije razvoja BiH. A, nijednu ne možemo praviti ako prethodno nemamo jasnu bazu.Dakle, što se nas tiče, što se mene osobno tiče, to jest tehničko pitanje, ali ne možemo ignorirati činjenicu da će u društveno-političkim okolnostima neka od pitanja postati dominantno takva i da će ona u dobroj mjeri i ugrožavati i usporavati realizaciju popisa stanovništva .
NN: Koliko su, prema Vašem mišljenju, relevantne tvrdnje određenih političkih krugova da je popis stanovništva izravno vezan za unutarnje preuređenje BiH, odnosno za promjenu Ustava BiH?
HADŽIĆ: Ako se sada upustimo u komentare onoga što možemo nazvati spekulacijama i podizanjem političkih tenzija, onda nećemo daleko dobaciti s ovim projektom. Karakteristično za BiH jeste da je svako nominirano pitanje u smislu traženja rješenja zapravo pokušaj da se ono eventualno uspori ili odgodi što je moguće više. Mi ga promatramo isključivo kao tehničko pitanje, koje treba dati odgovor da li BiH 2018. ili 2020. godine može imati strategiju, prije svega, ekonomskog, pa i društvenog oporavka. Uđemo li u ovu polemiku, onda ne vjerujem da ćemo ikada imati i popis stanovništva i da nam uopće treba, jer će neblagonaklon krugovima prema BiH otvoriti neke nove perspektive koje mogu ugroziti puno drugih vitalnih stvari.
Suradnja za primjer
NN: Kako općenito u stanju teške ekonomske krize do kraja ubrzati izgradnju kompletnog koridora 5c ako znamo da za ove namjene treba osigurati oko tri milijarde eura?
HADŽIĆ: Ukoliko nastavimo ovim tempom i ovom dinamikom u traženju novih načina financiranja gradnje autoceste, koji podrazumijeva mogućnost dodjele koncesionih ugovora, javno-privato partnerstvo, nove kredite i svježi kapital, nije sporno da bi ovaj posao trebao biti završen do 2020.godine. Čini mi se da je ovo i prvi put da imamo jasne rokove do kada nešto treba završiti. Ima onih koji su i vrlo neblagonaklon prema ovom projektu, koji ga danas na svaki mogući način dovode u pitanje i traže “dlaku u jajetu”, međutim ono što je najvažnije jest da danas postoji puna koordinacija resornih ministarstava. Da smo spremni osigurati konsenzus o vitalnim pitanjima najbolji primjer je Putnikovo brdo, kada su državno i dva entitetska ministarstva našla zajednički jezik i riješila pitanje koje je bilo sporno posljednjih nekoliko godina.