Formalno hrvatski, no suštinski drugi bošnjački, član Predsjedništva BiH Željko Komšić je na panelu 6. bledskog strateškog foruma izjavio kako je potrebno da se odustane od konstitutivnosti u BiH i da se “okrene europskom vrijednostima”.
Svojom izjavom, u svojstvu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Komšić je nedvosmisleno pozvao na rušenje ustavnog poretka države BiH, ali je faktički pozvao i na razdor među konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini, piše Dnevnik.ba.
Kazneni zakon Bosne i Hercegovine propisuje sljedeće:
Članak 145a
tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Tvrdnjama kako je potrebno da se odustane od konstitutivnosti, a protivno volji pripadnika dva od tri konstitutivna naroda u BiH, javno se poziva na netrpeljivost i razdor među konstitutivnim naroda. Da je Bosna i Hercegovina pravna država, Tužiteljstvo bi moralo djelovati i sankcionirati pozivanje na rušenje ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, podsjeća Dnevnik.ba, u više svojih odluka naveo da je načelo konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini natkrovljujuće načelo Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Odluci broj: U 23/14 , točka 49. i 50 navodi :
”……..neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
….Ustavni sud ponovo podsjeća na opće načelo demokratije da vlast u državi proističe iz naroda i pripada narodu. Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno sa Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja ravnopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti zasnovano na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa. Međutim, iz navedene alineje Preambule Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je „podvukao“ poseban, ravnopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda. S tim u vezi Ustavni sud podsjeća na svoju Odluku broj U 5/98 (odluka o konstitutivnosti) u kojoj je Ustavni sud istakao: „Ovo označavanje u Preambuli, stoga, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip Ustava BiH ”.
Jasno je kako Komšiću ne odgovara načelo konstitutivnosti, jer sukladno ”načelu konstitutivnosti” on mora imati legitimitet naroda čije interese formalno zastupa. S obzirom na to da hrvatski član Predsjedništva ima mehanizam zaštite vitalnog interesa hrvatskog naroda (ne Bošnjaka ili Srba ) jasno je kako Željko Komšić, koji nema podršku hrvatskog naroda, zapravo prekršitelj Ustava Bosne i Hercegovine.
Nadalje, Željko Komšić obmanjuje javnost kada tvrdi kako Odluke Suda u Strasborgu upućuju na stvaranje “građanske države” u BiH. Upravo suprotno, Sud u Strasborugu u svojoj odluci jasno naglašava kako u Bosni i Hercegovini nije vrijeme za vladavinu (demografske) većine.
Navodimo izvod iz točke 48. Odluke Sjedić Finci:
”Sud se slaže s Vladom da nijedna odredba Konvencije ne traži potpuno napuštanje mehanizama podjele vlasti koji su svojstveni Bosni i Hercegovini i da možda još uvijek nije sazrelo vrijeme za politički sistem koji bi bio samo odraz principa vladavine većine…”
U točki 22. iste Odluke, Venecijanska komisija daje mišljenje, a prijedlog se podržava i od strane Suda u Strasbourgu :
”Komisija, pak, smatra da bi bilo i važno i hitno potrebno dati jasnu definiciju vitalnog interesa u samom tekstu Ustava. Na tu definiciju suglasnost će morati dati predstavnici tri konstitutivna naroda”
Dakle, sam sud u Strasbourgu jasno naglašava predstavnike tri konstitutivna naroda koji moraju donositi odluke koje se odnose na konstitutivne narode.
Prema tome, izlaganja Željka Komšića, pored toga što predstavljaju osnovanu sumnju da predstavlja kazneno djelo razdora među konstitutivnim narodima, ujedno je i protivno stavovima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kao i Europskog suda za ljudska prava./HMS/
wpDiscuz
