Oko 2.600 stečajnih postupaka pokrenuto je u posljednjih četrnaest godina u BiH, 1.550 u Federaciji BiH i 1.050 u Republici Srpskoj, od kojih je većina završena likvidacijom, a tek svaki pedeseti reorganizacijom poduzeća, pišu Poslovne novine.
Po predviđanjima stručnjaka, prava „lavina“ stečaja u BiH tek će se pokrenuti u 2016. godini, jer oko 30.000 firmi, što javnih, što privatnih, odavno je ispunilo uslove za provođenje ovog postupka. Među njima je i 50 posto javnih komunalnih poduzeća, koja bi kroz stečaj mogla dobiti priliku za reorganizaciju.
Iako je broj novootvorenih stečajnih postupaka doživio izvjesnu stagnaciju u BiH u prošloj godini, jer je u Federaciji BiH otvoreno 150 stečajnih postupaka, a u Republici Srpskoj 103, stručnjaci upozoravaju na to da je to tek vrh ledenog brijega.
Prema riječima Nijaza Dervišića, predsjednika Udruženja stečajnih upravnika BiH, broj firmi koje su formalno ispunile uvjete za otvaranje stečajnog postupka iznosi oko 30.000 na razini BiH.
”Riječ je o zaista alarmantnom broju od 30.000 firmi, koje su ispunile bar jedan od tri kriterija za pokretanje stečaja. Prema mojoj procjeni, između 70 i 80 posto javnih komunalnih poduzeća je u velikim problemima zbog likvidnosti, a bar 50 posto njih je ispunilo uslove za otvaranje stečajnog postupka. To će se ubrzo morati desiti, jer budžeti javnih komunalnih poduzeća nisu sposobni da izmire obaveze. A evidentno je da krše zakon, počev od isplate plata bez poreza i doprinosa, do neuplaćivanja obaveza za PDV i direktne poreze. Prema Zakonu o stečajnom postupku FBiH, ukoliko direktor ne pokrene stečajni postupak kad je firma nelikvidna, on može odgovarati ličnom imovinom za štetu koju nanese povjeriocima, zbog kasnog provođenja stečajnog postupka”, izjavio je Dervišić za Poslovne novine.
Po njegovim riječima, stečaj ne mora biti nužno sinonim za neuspjeh, odnosno likvidaciju firme, već prilika za njezinu reorganizaciju.
Dobar primjer za to je javno komunalno poduzeće iz Travnika, koje je kroz stečaj reorganizirano i nakon toga je nastavilo rad.
”Naglašavam ova javna komunalna poduzeća, jer tu će se osjetiti najveće posljedice, ukoliko se nešto skoro ne poduzme. Te firme sve teže obavljaju svoje dužnosti i pružaju usluge građanima, počev od GRAS-a, ‘Vodovoda’ i drugih. Trebamo li čekati, pa da imamo vanredno stanje ili da planski počnemo s reorganizacijom tih firmi, što bi značilo da će one i dalje raditi tokom stečajnog postupka, a istovremeno će se raditi na rasterećenju nepotrebnih troškova”, objašnjava Dervišić.
Oko tisuću ljudi koji rade u KJKP GRAS predstavljaju višak, što, prema Dervišićevim riječima, znači da firma ima u bruto plaćama dva milijuna KM mjesečno gubitka.
Takva situacija se može odraziti na drastičan rast cijena usluga, ne zbog realnih ekonomskih pokazatelja, nego zbog situacije u koju je upalo to javno komunalno poduzeće.
wpDiscuz