Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović kazao je da je duboko uvjeren da su koordinacijski mehanizam, tradicionalna trgovina, procjena napretka na unutarnjem planu kada je u pitanju pravna država, te pitanja kao što je Zakon o radu, danas prioriteti na svim razinama vlasti, te da vjeruje da će se već nakon što Vlada FBiH bude rekonstruirana, ubrzano krenuti sa socijalnim i ekonomskim reformama.
To je izjavio nakon radnog ručka s ambasadorima zemalja članica Europske unije (EU) i šefom Delegacije EU i specijalnim predstavnikom EU u BiH ambasadorom Lars-Gunnarom Wigemarkom, koji je održan danas u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, na sastanku je razgovarano o trenutnoj poziciji BiH, njenim planovima kada je u pitanju pristup EU, te je Wigemarka i ambasadore članica EU upoznao o dinamici koja je vrlo jasno definirana kada je usvojen reformski plan.
U pogledu podnošenja aplikacije BiH za članstvo u EU, Čović je naglasio da nije toliko bitan datum kada će se to desiti, već da se zadrži kontinuitet, jer je previše vremena izgubljeno.
Informirao je da su razgovarali i o Akcijskom planu za članstvo (MAP) BiH u NATO-u, te izrazio uvjerenje da u tom pogledu BiH ima afirmativno povjerenje u fazi u kojoj se sada nalazi, kao i potporu predstavnika EU.
Čović smatra da je sve navedeno razlog za mnogo veći optimizam, te da svi moraju raditi zajedno kao odgovorni nositelji vlasti i političkog djelovanja u BiH, kako bi “za godinu-dvije u BiH bilo mnogo bolje nego što je danas”.
Na pitanje novinara hoće li BiH biti uvedene određene sankcije ako do kraja godine ne riješi pitanje tradicionalne trgovine, kazao je da o tome uopće nije bilo riječi, već da je pristup tom pitanju bio pozitivan i da će izmjene u SPP-u biti izvršene na vrijeme, do kraja godine.
Wigemark je naglasio, složivši se sa Čovićem, kako je važno održati postignuti kontinuitet u pogledu tema o kojima su danas razgovarali.
Napomenuo je da svaka zemlja odlučuje kada i na koji način će podnijeti aplikaciju za članstvo, te da je u odnosu na proteklu godinu dana dosta učinjeno.
Također je podsjetio da je Vijeće za vanjske poslove EU navelo u zaključcima iz prosinca 2014. godine i nedavnim iz listopada 2015., da postoje određeni uvjeti za koje se očekuje da budu ispunjeni u procesu podnošenja aplikacije.
Prvi je postizanje smislenog napretka u provedbi reformske agende, koja predstavlja paket socijalnih i ekonomskih mjera, ali obuhvaća i oblast vladavine prava i reforme javne uprave.
Riječ je o trogodišnjem programu koji se, kako je rekao Wigemark, ne može ostvariti preko noći, a neki važni iskoraci kao što je Zakon o radu, već su napravljeni, te je stoga pozdravio naporan rad i predanost Vijeća ministara i Predsjedništva BiH.
Drugi uvjet je prilagodba trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU, te je podsjetio da je SSP bio predmet pregovora prije osam godina, i da ono što je tada bilo dogovoreno više nije važeće danas u smislu trgovine, pogotovo pošto je Hrvatska postala članica EU.
– Nadam se da se ovo pitanje može promatrati iz perspektive pristupa tržištu cjelokupne EU, koja ima više od pola milijarde potrošača. Ovo je odlična prilika za BiH u pogledu trgovine i pristupa novim tržištima – istakao je Wigemark.
Kao treći uvjet naveo je pitanje koordinacijskog mehanizma, koje je ocijenio pozitivnim i pozdravio ostvareni napredak, te naglasio da se radi o više tehničkom, nego političkom ili pravnom pitanju.
EU, naglasio je, nema neki određeni model koji zagovara ili predlaže, već svaka zemlja treba raditi na svoj način, te je bitno imati ozbiljne ljude koji će sve provesti u djelo.
Napomenuo je da je podnošenje aplikacije za članstvo u EU samo prvi korak, te da je EU tu da pruži podršku i pomogne cijelim putem, jer, kako je zaključio, “vrijeme je za BiH da pošalje dobre vijesti u svijet”.