BiH u sljedećih mjesec dana očekuje nekoliko važnih događaja. Od sastanka lidera u Bruxellesu do popisa stanovništva. Važni događaji za nesređenu državu, posebice zbog problema u Federaciji BiH. Dogovori koji su postignuti nisu ispoštovani, a sve je urađeno na štetu hrvatskog naroda u BiH. Kako funkcionira Federacija, može li se išta promijeniti, što se krije iza sastanaka lidera, je li moguće postići unutarnji dogovor…, pitanja su o kojima smo razgovarali s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora.
Nedavno ste izjavili da bi trebalo ukinuti Federaciju BiH. Što ste konkretno pod tim mislili, imajući u vidu da se ta Vaša izjava u medijima različito interpretira?
Napravila se špekulacija oko te izjave. U duhu jednog šireg razgovora, na pitanje treba li ukinuti županije, ja sam kazao pa zašto ne bismo ukinuli Federaciju. I upravo tako i mislim. Trebamo reorganizirati BiH i tu je stav HDZ-a BiH vrlo jasan i on je uklopljen i u ono što smo potpisali Kreševskom deklaracijom i što smo kasnije potvrdili i kroz dvije deklaracije i rezolucije Hrvatskog narodnog sabora, a to je da trebamo reorganizirati BiH kako bismo dobili minimalno, evo ja ću kazati, četiri federalne jedinice u BiH od kojih bi jedna bila s hrvatskom većinom. I to je način reorganizacije i Federacije BiH.
Je li to bio odgovor na izjavu o gašenju županija koju su davali upravo pojedini političari?
Moj stav o gašenju Federacije, samo tako izrečen bez svih ovih drugih razmatranja, je bio samo vrlo jasan odgovor da nema gašenja županija i odgovor na neke pokušaje ljudi koji su krajnje neodgovorni i koji i dalje politički žele služiti jednoj svrsi uništavanja hrvatskog projekta u BiH, projekta zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u BiH. Ljudi koji i zadnjih dana predlažu ukidanje županija. To se neće dogoditi, a kada nađemo partnere za reorganizaciju BiH, da ova država konačno počne normalno funkcionirati, naše rješenje ostaje četiri federalne jedinice sa svim onim modelima o kojima smo do sada raspravljali. Dugoročno vjerujem da je to nešto što može donijeti stabilnost i euroatlantski put BiH.
Pojedini domaći stručnjaci, ali i dužnosnici međunarodne zajednice, spominju mogućnost ukidanja ili smanjenja broja županija u kontekstu preglomazne administracije u FBiH. Jesu li to samo izgovori za ukidanje županija?
Nije sporno da imamo preveliku administraciju i da je Federacija skupa. Zato umjesto Federacije i deset županija, 11 parlamenata i vlada, mi nudimo tri i kada dodamo tome RS, imat ćemo četiri. Time smo dobili racionalnost koje nijedno od rješenja koja su nam do sada nudili ne nudi na toj razini. Osim toga, ovim rješenjem ćemo dobiti i konačan osjećaj ravnopravnosti bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda i konačno se prestati baviti prošlošću i okrenuti se budućnosti. S te strane, cijeli projekt koji je potaknula američka administracija držim korektnim, jer je pokušao potaknuti mogućnost za dogovore, a druga je stvar u što se on želi pretvoriti od aktera koji misle da Federaciju mogu zadržati kao dominantan bošnjački entitet. To se neće moći dogoditi i kazao sam da je nemoguća unitarna BiH, a nadam se ne dugoročna ni dvoentitetska BiH, jer ona kao takva neće moći funkcionirati.
Ruski veleposlanik u BiH je izjavio nedavno da rješenje problema u BiH nije moguće dok se ne riješi pitanje Hrvata?
To je bit i meni je drago da je veliki broj diplomata koji rade u BiH, barem kada bilateralno razgovaramo, takvog stava. Naravno, ruski veleposlanik Aleksandar Bocan Harčenko je sa mnom u više navrata razgovarao i govorili smo o stotinu detalja i znam da je dobro upoznat oko svega i uvjeren sam da je ovaj prijedlog s dovoljno argumenata prezentiran tim ljudima i zato ga oni racionalno i podržavaju. Taj prijedlog nije okrenuti bilo kakvim podjelama niti je usmjeren protiv bilo koga. Upravo suprotno, taj prijedlog snažno uvezuje tkivo BiH, trajno ga štiti kao takvo, a daje dovoljno vjere u jednakopravnost sva tri naroda i svih građana BiH, daje priliku da se okrenemo potpuno novim temama i da se više ne bavimo sami sobom. Spomenuli ste ruskog veleposlanika, ali na desetke drugih diplomata slično razmišlja i mislim da je najveća vrijednost to što smo uspjeli u posljednjih nekoliko godina otvorili formalno to hrvatsko pitanje.
Svi se slažu da je najveći problem u Federaciji BiH. Vidite li Vi ikakav izlaz prije idućih izbora?
Realno mi razgovaramo sa svima. Imao sam ovih dana sastanak s gospodinom Sulejmanom Tihićem i imat ćemo uskoro i sastanak stranačkih izaslanstava gdje ćemo na dnevnom redu imati izvjestitelje za pitanje Mostara, dvije županije – Srednjobosanske i Hercegovačko-neretvanske županije, presude suda u Strasbourgu i drugih pitanja. Sve je to u cilju traženja kvalitetnije dugoročne veze dvije stranke kao priprema za predstojeće izbore. Ono o čemu mi razgovaramo je dugoročni projekt kako BiH stabilizirati, otvoriti joj euroatlantska vrata, a s druge strane omogućiti da se konačno bavimo ekonomskim pitanjima.
Počeli su sastanci i s liderima drugih stranaka. Što očekujete?
Tako je. Ovih dana smo dogovorili razgovore i sa svim drugim predsjednicima stranaka, tako da sam razgovarao i s gospodinom Fahrudinom Radončićem, a dogovorili smo i sastanak s predstavnicima SNSD-a ovdje u Mostaru. Uslijedit će i razgovori sa SDP-om, SDS-om i na kraju ćemo obaviti razgovor, naravno, i s HDZ-om 1990. Vidjeli smo da se opet moramo vratiti sebi na početak i da nitko drugi za nas neće riješiti probleme. Ako mi sami ne uredimo i BiH i Federaciju i odnose u njoj, nema ništa od euroatlantskog puta. Ključno je uspostaviti jednakopravnost tri naroda u organizaciji države. U Federaciji svi špekulanti koji su ušli u vlast bez ikakvog legaliteta i legitimiteta i dalje će pokušati trgovati, jer ništa drugo i ne rade, dok za to vrijeme sustav apsolutno ne funkcionira.
Ne pamti se vlast u FBiH koja je više vođena stranačkim interesima. Sada se vidi svojevrsna pomirba zakonodavne i izvršne vlasti, gdje se opet nazire grupiranje određenih stranaka. HDZ BiH je najavio kako neće sudjelovati na takvim sastancima. No, dokle ovakvo stanje može potrajati?
Mene iznenađuje drskost da se na ovako brutalan način pljačka javno dobro i da se to radi svjesno i organizirano i čak i kada netko u medijima otkrije određene afere, „posao“ se nastavlja. Čitavi resori se stavljaju u funkciju samo jedne stranke i predizborne kampanje, protiv stranaka i pojedinaca se vode istrage, ali oni i dalje nastavljaju po starom. Postavlja se pitanje tko daje potporu takvim ljudima i tko ih ohrabruje da idu dalje. To se danas radi unutar federalne Vlade, usprkos svim odlukama četvorke koja je izrekla svoj stav u Parlamentu FBiH. Ponovno se sjeda i kadrovira, troši se novac kojeg nema i uništava i ovo malo što je ostalo u Federaciji. To je drskost onih koji su se dočepali fotelja i znaju da više nikada neće sjesti u njih.
Hoće li sustav profunkcionirati u Federaciji? Kako sve to zaustaviti?
Nadam se da će pravda i sustav profunkcionirati i u Federaciji BiH i da im neće pasti na pamet da više ikada na takav način promišljaju politiku. Oni evidentno zadovoljavaju nečije interese, jer su se dovoljno odmetnuli od zaštite hrvatskih interesa pa im se s te strane tolerira i omogućava ovakvo ponašanje. Zbog toga ispašta cijela BiH i sustav kao takav. Nama kao stranci ne pada na pamet da se petljamo u takve odnose u FBiH i tu nema nikakvog rješenja krize. Ona može biti još samo gora. Trgovci su na djelu i što prije svi shvatimo da im moramo zatvoriti vrata da mogu raditi onako kako su do sada radili, bit će nam bolje. Ja nisam previše optimističan i očekujem da ćemo tek nakon sljedećih izbora moći napraviti kompetentnu vlast na svim razinama. Ovo vrijeme do tada možemo iskoristiti za dobre pripreme i da barem iduću vlast nakon izbora ne čekamo dugo i da onaj tko dobije legitimitet bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda može zasjesti u stolice i preuzeti odgovornost za situaciju. Nikada više ne treba suspenzijama OHR-a pomagati Federaciji, jer vidimo gdje nas je to dovelo.
Kakva je uloga SDP-a u četvorki i uopće u daljim planovima o kojima govorite?
Mi nastavljamo razgovore, ali evidentno je da četvorka ne funkcionira, jer nije do kraja preuzela odgovornost za ono što je trebalo provesti. Nijedan od ozbiljnih dogovora na toj razini nije proveden. Time bi se, ako ništa, spriječila brutalna pljačka javnog dobra koju danas imamo na sceni. Šutili o tome, gledali sa strane ili sudjelovali u tome, sasvim je svejedno. Tu vidim jednu strategiju SDP-a. Oni su se dočepali vlasti i žele ju crpiti još godinu dana. O tome sam razgovarao s gospodinom Lagumdžijom i razgovarat ću ponovno. Nadam se da imaju jasnu strategiju što će na idućim izborima kazati svojim biračima.
| Predstoji nam popis stanovništva od 1. do 15. 10. Koliko je on važan za hrvatski narod u BiH? Prevažan je. Prevažan za hrvatski narod, ali i za BiH u cjelini. Oko popisa se mnogo špekulira, jer se od njega želi praviti politički dokument i iz njega se izvlačiti mnogo onoga što on u sebi ne krije kao statistički normativ. Preko popisa se žele slati i određene poruke. Znam da je bilo interesa određenih, prije svega među Bošnjacima, da se kroz popis profilira i četvrti narod koji bi trebao biti brojniji od Hrvata, pa da se i na taj način špekulira o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Kao što se pokušavalo špekulirati i s presudom šestorici Hrvata u Haagu. Sve je to za mene sada u drugom planu. Moramo ovih mjesec dana iskoristiti i pokušati tehnički uraditi sve kako bi popis bio proveden što korektnije, sukladno standardima koji vladaju u demokratskom svijetu i kako bi se izbjegle bilo kakve špekulacije. Drago mi je da je i HDZ Hrvatske zajedno s nama napravio timove koji na terenu i informiraju ljude. Još je važnija i suradnja s Katoličkom crkvom. Kardinal se oglasio pismom koje će se idućih mjesec dana čitati na svim misama u crkvama. To nije nikakav politički dokument, već zaštita Hrvata u BiH, a to je zaštita i interesa Katoličke crkve u BiH pa i BiH kao države. Onaj tko nastoji od Hrvata u BiH napraviti nacionalnu manjinu nije svjestan da time trajno uništava i BiH. |
A što je sa „šestorkom“?
Za šestorku bi mogli kazati slično kao i za četvorku, s tim što na razini BiH nemamo onih zahvata koje imamo na nižim razinama, ali nijedan ozbiljan dogovor ni na ovoj razini nije uspješno priveden kraju. Vjerujem da ćemo nastaviti raditi barem na operativnoj razini kako bi ispunjavali međunarodne i unutarnje obveze. Vijeće ministara normalno zasjeda, ali mi smo za ovo vrijeme trebali riješiti desetak ključnih pitanja. Međutim, moram biti iskren i reći da se ne mogu rješavati pitanja na razini BiH, dok se ne riješi pitanje Federacije, i to je suština i zbog toga je sve ovo neminovno povezano. Zato ne treba očekivati nikakav spektakularan dogovor na razini BiH, bez obzira govorimo li o vojnoj imovini, presudi suda u Strasbourgu ili nečem trećem. Taj odnos je nevidljiv, ali čvrsto povezan.
Često Vam se iz Sarajeva spočitava potpora koju HDZ BiH ima od stranaka iz RS-a. Izjavili ste da je to partnerski odnos i to se može vidjeti na državnoj razini, ali kako vam to pomaže na nižim razinama?
Mi smo davno skinuli tu, ako hoćete, hipoteku, kako smo se mi tobože približili Srbima, a zaoštrili odnose s Bošnjacima. Ne. Napravili smo samo jedan korektan partnerski odnos sa SNSD-om, a lagano i sa SDS-om. S istim namjerama pričamo i s PDP-om. Volio bih da takve odnose gradimo i u Federaciji. Kada u Sarajevu uredimo odnose kao što ih imamo s Banjom Lukom, uvjeravam vas da u Federaciji tada nećemo imati problema. Stranke iz RS-a imaju vrlo jasan stav u Sarajevu i on se u značajnoj mjeri podudara. Većina srpskih predstavnika su svjesni da ako Bošnjaci uspiju do kraja eliminirati ili marginalizirati politički život Hrvata u BiH, tada će sigurno svoju pozornost usmjeriti prema srpskoj politici i odatle taj interes za ovu situaciju. Imamo taj korektan odnos sa srpskim predstavnicima koji prati i jedan, rekao bih, ljudski odnos pojedinih predstavnika dva naroda na različitim razinama vlasti i vjerujem da je to uveliko pomoglo i u relaksiranju odnosa dva naroda u BiH. Moje nastojanje je da nešto slično napravimo i u odnosima hrvatskog i bošnjačkog naroda. Bez toga, mislim, dalje neće ići.
Zbog presude “Sejdić i Finci”, ali i drugih ključnih pitanja za BiH, uskoro putujete u Bruxelles. Hoće li taj sastanak išta promijeniti ako se prije unutar BiH ne postignete dogovor?
Ako se prije ništa ne dogovorimo, tamo će svatko pričati svoju priču i vratit ćemo se natrag. Nema smisla da više brutalno politički lažemo gospodinu Štefanu Fueleu i cijeloj administraciji u Bruxellesu. Neka mi netko objasni zašto ni nakon toliko godina presuda suda u Strasbourgu kao takva nije provedena. Oba HDZ-a čine sve da budemo do kraja tolerantni i stvorimo uvjete za partnerski odnos između nas, a da damo priliku za sva moguća rješenja u kojima ćemo zaštititi interese hrvatskog naroda. Vjerujem da bi se tada lakše riješila i neka druga pitanja, kao što je vojna imovina. No, konkretan odgovor na vaše pitanje je da ako ne bude dogovora unutar Federacije briselski sastanak neće ni biti uspješan. Nakon toga bojim se da nitko neće više otvoriti vrata za razgovore s nama, jer se u EU uveliko pripremaju za svoje izbore. Razgovarat ćemo kroz ovaj mjesec dana. Želja je da ako ikako možemo do 1.listopada napravimo iskorak.
Vjerujete li da će doći do takvog dogovora unutar Federacije BiH?
Ja sam optimističan, jer sam po prirodi takva osoba. Mi ćemo se kao HNS još jednom organizirati i zajednički analizirati svoje stavove i moguće rješenje. No, nakon četiri godine tijekom kojih je bilo raznih obećanja i propalih dogovoram, ipak ima dosta sumnje i ovaj put.
Koliko ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju može biti od pomoći Hrvatima u BiH?
Velika pomoć i bilo bi neodgovorno ne igrati na tu kartu. Prije nekoliko dana imao sam sastanak s predsjednikom Ivom Josipovićem u Zagrebu i mislim da ću vrlo skoro imati i sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem. Zatražit ću i sastanak s predsjednikom Sabora Josipom Lekom i s predsjednikom HDZ-a Hrvatske Tomislavom Karamarkom. Vjerujem da će svi oni podržati jednu inicijativu za zajednički stav oko BiH. Nešto slično što smo imali 2011. kada su predsjednik Josipović i tadašnja premijerka Jadranka Kosor, napravili jedan zajednički stav u pisanoj formi o odnosu zakonodavne i izvršne vlasti Hrvatske prema BiH i Hrvatima u BiH. Lagano to pripremamo i mislim da ćemo do kraja idućeg mjeseca imati zajednički stav.
Kakav će biti ‘zajednički stav’?
On će biti vrlo uravnotežen, krajnje prijateljski. Na način da nitko ne može optužiti nekoga u Hrvatskoj da se miješa u unutarnje stvari BiH. Taj stav će biti na načelu potrebe jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH. S druge strane, bit će to zagovor da legitimni predstavnici hrvatskog naroda trebaju obavljati vlast u BiH i da ih nitko ne može eliminirati. Ovih dana sam razgovarao i s predstavnicima iz Hrvatske u Europskom parlamentu. Izvijestio sam ih što radimo i obećao im dostaviti sve dokumente HNS-a pa kada imaju svoje sesije u Europskom parlamentu da mogu kazati nešto što je u interesu i hrvatskog naroda u BiH. To je naša velika prilika koju trebamo iskoristiti.
Kakva je suradnja s HDZ-om 1990., gdje je došlo do promjene predsjednika i kako će se ona dalje odvijati imajući u vidu ulogu HNS-a i sve ono što se događa u BiH?
Što se tiče te suradnje, ja ne vidim nikakav razlog da ona ne bude još bolja nego do sada, iako sam i dosadašnju suradnju cijenio dobrom. Došlo je do promjene na čelu HDZ-a 1990. Nekoliko puta sam se sreo s Martinom Ragužem i moj je plan da u idućih desetak dana nakon završetka ove serije bilateralnih sastanaka s drugim stranačkim čelnicima i predstavnicima međunarodne zajednice, on i ja održimo još jedan sastanak kako bi saželi iskustva s tih sastanaka. Nakon toga, planiram održati i sastanke stranačkih rukovodstava, što bi bio uvod u sazivanje sjednice HNS-a, kako bi HNS-u dali što više prostora za djelovanje. Stoga ne vidim zašto se suradnja između ove dvije stranke ne bi digla na još veću razinu. Dragan Čović i HDZ BiH su potpuno otvoreni za suradnju i ja sam to kazao i Martinu Ragužu.
Izvor: Večernji list
wpDiscuz