Nismo mi ti koji su postavili OHR i dali mu ulogu koju su mu dali, ali vrlo jasno sugeriramo da je model na kojem funkcionira OHR davno potrošen i da više nije u funkciji napretka BiH, kaže Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, u intervjuu za “Nezavisne novine”.
On ističe da OHR ne bi trebalo da donosi nikakve nove odluke o BiH, te da je uvjeren da građani BiH treba da odlučuju ko će ih predstavljati u svim institucijama.
Komentarišući Inckov izvještaj pred Savjetom bezbjednosti UN-a, u kojem su on i Milorad Dodik označeni kao rušitelji BiH, Čović kaže da, ako neko smatra da zbog zaštite interesa hrvatskog naroda ruši BiH onda mu ga je žao, jer kako objašnjava “on ništa ne razumije o BiH, ma tko to bio”.
“Ovdje ne govorim konkretno o Incku, već o bilo kome tko tako misli. Takvim nastupom mi branimo i gradimo BiH. Niti jedna ideja koju smo iznijeli o unutarnjem uređenju BiH nije išla ka rušenju BiH, već naprotiv, ka njezinoj stabilnosti, jer drugačije ova zemlja ne može preživjeti”, ističe Čović i dodaje da će, dok je živ, raditi za ovu zemlju, da u njoj žive bolje svi građani, a ne samo Hrvati.
NN: Nedavno ste imali sastanak sa SNSD-om u Mostaru. Kakvi su odnosi dvije stranke?
ČOVIĆ: Osobno mislim da je naša suradnja u kontinuitetu dobra i na tragu rješenja svih ključnih pitanja u BiH po mjeri svih građana BiH, ali i predstavnika hrvatskog i srpskog naroda. I ono što smo radili zadnjih nekoliko godina više puta smo potvrdili u praksi, a zadnji sastanak je imao za cilj da se pripremimo za naredne sastanke parlamentarne većine, a sa druge strane, da pošaljemo poruku našoj stranačkoj infrastrukturi o našoj nakani za partnerstvo po svim drugim pitanjima koja se danas ne spominju, da su oni trajna kategoija koju želimo dograđivati. Nekada je aktualna gospodarska, nekada neka pravna, a nekada neka treća tema. Želimo, dakle, i dalje graditi kvalitetne odnose između dvije stranke. Nadam se da smo kroz dosadašnje ponašanje na svim razinama vlasti to i vrlo praktično pokazali. Štoviše, mislim da to naše partnerstvo u narednom periodu treba snažiti. Naravno, svaka strana ima svoje interese. Srpski narod ima jedan interes, jedan stav u BiH kako zaštititi svoja prava, a hrvatski narod to mora uraditi na potpuno drugačiji način, ali želimo isto, želimo zaštititi hrvatski narod, osigurati mu ustavnu ravnopravnost, i institucionalnu i teritorijalnu. S te strane, mislim da će ta suradnja biti još bolja, uz uvažavanje svih različitosti koje imamo na terenu. Jednostavno, moramo biti svjesni što je BiH, kakav je odnos jednog i drugog i trećeg naroda. Ako nekada i različito glasujemo o nekim pitanjima, opet se na kraju usuglasimo da znamo što nam je konačni cilj.
NN: Predstavnici srpskih stranaka su u više navrata istakli da ne žele da se Srbima u BiH dogodi ono što se dogodilo Hrvatima, kada su im drugi birali predstavnike, i da na primjeru i Bošnjaka i Hrvata žele pokazati kako ne žele drugima birati predstavnike?
ČOVIĆ: Apsolutno. Vrlo mudro je netko prepoznao da, ako bi se dozvolilo da Hrvati nestanu kao konstitutivni i suveren narod, ista pravila vrijedit će za drugi narod po brojnosti u BiH, a to je srpski narod. Mnogo je lakše danas poziciju srpskog naroda čuvati u raspravi oko hrvatskog pitanja, nego što bi to bilo onda kada na stol dođe neko slično pitanje koje bi se odnosilo na Srbe. Zato je razumljivo da oni zagovaraju jednakopravnost, jer tako apsolutno štite i sebe. S treće strane, svima je jasno da ova BiH neće preživjeti ako hrvatski narod ne riješi svoje pitanje u BiH na isti način na koji su to riješila druga dva naroda.
NN: Osim SNSD-a, HDZ BiH je dobro sarađivao i sa SDS-om. Očekujete li da ćete i ubuduće s ovom pa i sa drugim srpskim strankama imati zajednički jezik?
ČOVIĆ: Mi imamo jednu zavidnu razinu suradnje sa SNSD-om. Sa SDS-om također imamo dobru suradnju, ali ne na ovoj razini dogovaranja kao sa SNSD-om. Evo, mi smo i ovih dana imali razgovore s predstavnicima SDS-a, pa i drugih stranaka, kao svojevrsnu pripremu za ovaj sastanak stranačkih lidera koji bi se trebao održati 20. studenog u Mostaru. Vjerujem da je sve više usuglašenih stavova između HDZ-a i SDS-a, opet po istim načelima. S različitih pozicija, različitih strategija i taktika, ali u konačnici mislim da se ti interesi preklapaju. Uvjeren sam da i jedni i drugi žele europski put BiH u njenim međunarodno priznatim granicima. Također, vjerujem da je i tu isti interes da bi se dugoročno zaštitio interes srpskog naroda, potrebno je danas naći rješenje za hrvatski narod i vjerujem da veliki broj predstavnika SDS-a to razumije.
NN: Ipak, različit ste stav imali u Domu naroda kada se odlučivalo o smjeni ministara iz SDA. To se u dijelu javnosti tumačilo i kao svojevrsni raskol hrvatskih i srpskih stranaka?
ČOVIĆ: To je samo privid i ako pogledate kako se glasovalo, vidjet ćete da su dvije srpske stranke, SDS i PDP, glasovale za smjenu ministara iz SDA. Iz toga netko može izvući pogrešne zaključke. To je ono o čemu sam govorio, postoje različiti interesi u određenim situacijama. U tom trenutku je srpska strana snažno zagovarala smjenu ministra Zlatka Lagumdžije i mi smo tu rekli da ćemo identično glasovati kao SNSD. Kada je u pitanju smjena ministara iz SDA, osnovno načelo naših stranaka bilo je da hrvatske stranke, odnosno dva HDZ-a, gledaju interese u FBiH i da kroz to štite svoju poziciju, dok srpska strana ima interes da u vlasti u FBiH sjede legitimni predstavnici hrvatskog naroda. Vodeći se tim načelom, uspostavom nove vlade FBiH u kojoj će biti legitimni predstavnici Hrvata, došli smo do ovoga što je uvjetovalo da glasujemo kako smo glasovali. Osobno mislim da je to ključni problem Sulejmana Tihića što nije razumio te odnose, a i njemu je vrlo jasno u razgovorima sa srpskim strankama rečeno da se mora prilagoditi potrebi da u FBiH legitimni predstavnici Hrvata budu u vlasti. Tihić je to potcijenio i zbog toga su rezultati glasovanja u Domu naroda bili takvi. Meni je žao što je do toga došlo, ali to je poruka da nitko nema pravo birati Hrvatima predstavnika ni u Predsjedništvu BiH ni u izvršnoj vlasti FBiH.
NN: Sada, kada su odnosi između Dodika i Lagumdžije u određenoj mjeri relaksirani, možemo li reći da imamo bolju poziciju za pregovore o važnim pitanjima u BiH?
ČOVIĆ: Mislim da dogovor srpskih i bošnjačkih stranaka pomaže i hrvatskim strankama. Dogovor SNSD-a i SDP-a u određenoj mjeri relaksira odnose, iako će tu biti još nekih stvari na provjeri. Ta provjera je uvijek na dnevnom redu kroz aktualna pitanja koja su svakodnevno u parlamentarnoj proceduri. U svakom slučaju, mi ćemo u načelu podržati taj sporazum. Niti jedno od pitanja nije otvoreno samo na relaciji te dvije stranke. U zadnjih godinu ili dvije sva ta pitanja su bila na dnevnom redu. Meni je žao što nije SDA dio toga, jer bi tada bili mnogo snažniji. Ipak, vjerujem da će sastanak “šestorke” biti mnogo relaksiraniji i otvorit će mogućnost za dogovor o nekim ključnim pitanjima.
NN: HDZ BiH i SDP BiH su na zajedničkom tragu kada je u pitanju rješenje za izbor Predsjedništva i Doma naroda BiH. Sa druge strane, srpske stranke zagovaraju drugačija rješenja. Vjerujete li da je moguće postići kompromis?
ČOVIĆ: Kompromis će se sigurno naći, ali ovdje se može steći krivi zaključak o različitim stavovima hrvatskih i srpskih stranaka. Mislim da je taj stav potpuno usuglašen, a kako ćemo ga u konačnici manifestirati prijedlozima za izmjenu Ustava i Izbornog zakona BiH, to ćemo vidjeti. Oko Doma naroda nema apsolutno nikakvih razlika oko bošnjačkih, hrvatskih i srpskih stranaka. Ključno načelo nam je svima bilo prihvatljivo, a to je da nitko nema pravo drugom narodu birati predstavnike u Dom naroda. Vjerujem da ćemo na sastanku “šestorke” moći reći da je to pitanje apsolvirano. Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, tu nema velike razlike u stavovima hrvatskih i srpskih stranaka. Srpska strana je rekla da će ići isključivo na izravni izbor člana Predsjedništva iz RS. Hrvatska strana je rekla da to uvažava kao realnost i ponudili smo tri rješenja. Jedno je išlo u parlamentarnu proceduru i to da indirektno biramo članove Predsjedništva. No, vrlo praktično smo kazali da smo spremni i na direktni izbor ako će u Federaciji biti dvije izborne jedinice, odnosno prihvatljivo nam je i asimetrično rješenje. Dakle, ako bismo gledali samo hrvatsku i srpsku stranu, mi bismo i oko toga mogli postići kompromis.
NN: SDA je otkrila i svoj dio sporazuma sa SNSD-om. Kako Vi gledate na to što su Tihić i Dodik dogovorili prije, a kasnije i na sporazum Dodik – Lagumdžija?
ČOVIĆ: Tih je dana bilo mnogo razgovora, samo se nije dogodio sastanak SDA i HDZ BiH, a Tihić je u više navrata izjavio kako imamo zajednički stav, kako smo se usuglasili. To je uradio baš pred vikend prije zasjedanja Doma naroda i ja sam mu rekao da to nije dobro, da to nisu korektni pristupi ovom problemu i da trebamo ozbiljno sjesti i razgovarati. Kazao sam vrlo precizno da trebamo razgovarati samo o dva pitanja – rekonstrukciji Vlade FBiH i provedbi presude iz Strazbura. I ako smo u stanju održati ona načela koja smo prije dogovorili, onda smo sve riješili. Kada smo se sastali u ponedjeljak, rekao sam Tihiću da se prekombinirao, da sporazum koji je on imao sa Dodikom SDA nikako ne sprečava da podrži HDZ BiH u rekonstrukciji Vlade FBiH i provedbi presude suda iz Strazbura. Poglavito što je rješenje za Dom naroda inicijalno poteklo od SDA i Sulejmana Tihića na sastanku u Mostaru. Meni je žao što se sa SDA sve tako dogodilo, a posebno što nitko od tih ljudi nije zaslužio da bude smijenjen. To je jedna od težih odluka koju sam ja donio u svom političkom životu, jer nije dobro kada ste na strani koja nekoga smjenjuje, a posebno kada nemate nikakvu personalnu zamjerku prema tim ljudima. No, opet ću ovdje reći da je Sulejman Tihić igrao na više stolica i da je tu pogriješio. Morao je imati jasan stav o ključnim pitanjima, a za mene je to jednakopravnost hrvatskog naroda. On često javno ističe kako je vrlo zainteresiran za to, ali mi smo ovaj put tražili da se to pokaže i praktično. Kako nisam dobio odgovarajuće odgovore, postupili smo kako smo postupili. Za mene je dogovor SDA i SNSD-a kao i svaki drugi dogovor i ja s tim nisam imao nikakvih problema.
NN: Očito je da se stvara nova parlamentarna većina koja bi mogla vladati u BiH, a u kojoj neće biti SDA. Kakav je Vaš stav prema SDA danas?
ČOVIĆ: Mi kao HDZ ćemo vrlo skoro pozvati SDA na ozbiljne razgovore o budućnosti BiH i našoj dugoročnoj suradnji. Ovo što se danas događa je dnevna politika po puno pitanja. Naše dvije stranke su svojedobno u Odžaku dogovorile da će tražiti rješenja i strategiju suradnje dva partnera koja su po prirodi okrenuta jedan drugome. Realno je očekivati do kraja ovog mjeseca sastanke Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ BiH i tada će sigurno jedan od zaključaka biti da vrlo skoro organiziramo sastanke, ne dva predsjednika, jer mi smo se ispričali, već predsjedništva dvije stranke, da vidimo ima li smisla dalje raditi na onome što smo počeli u Odžaku. Mi smo sa SDA razgovarali i kada nismo bili u vlasti, a oni jesu. Zato ćemo, bez obzira na parlamentarnu većinu, nastojati ostvariti suradnju, koja će biti u interesu strateškog partnerstva hrvatskog i bošnjačkog naroda.
NN: U RS dominira stav kako je u Federaciji ključ problema u BiH. Kako riješiti taj problem?
ČOVIĆ: Prije nekoliko dana razgovarao sam s američkim veleposlanikom i jedna od tema je bila i rekonstrukcija Federacije BiH. Ja sam još jednom ponovio da mi jesmo za to da se ide u rekonstrukciju Federacije BiH kako bi se osigurala ravnopravnost bošnjačkog i hrvatskog naroda u tom entitetu. Vjerujem da svi razumiju danas da je hrvatsko pitanje ključ rješenja za funkcioniranje BiH i drago mi je da to danas razumije i visoki predstavnik. Uvjeren sam da mi rješenje za jednakopravnost Hrvata sa drugim narodima, između ostalog, možemo tražiti i kroz rekonstrukciju Federacije. To je vrlo osjetljivo pitanje i moramo razumjeti da to nije nikakva racionalizacija samo radi racionalizacije organizacije Federacije, nego put rješenja hrvatskog pitanja u BiH.
NN: U svom izvještaju pred Savjetom bezbjednosti UN-a, visoki predstavnik je Vas i Milorada Dodika označio kao rušitelje BiH. Kako Vi to komentireta?
ČOVIĆ: Ne da Incko nije u pravu kada tako misli, nego obrnuto. Ja osobno sve što sam radio u životu radio sam u korist svih građana i onih koji biraju mene i HDZ BiH. Neka visoki predstavnik nađe ijedan konkretan primjer u ponašanju i retorici bilo kojeg predstavnika HDZ BiH u zadnjih sedam-osam godina kojim se dovodi u pitanje europski i euroatlantski put BiH, međunarodno priznate granice BiH i slično. No, ako netko smatra da zbog zaštite interesa hrvatskog naroda ja rušim BiH, onda mi ga je žao, jer on ništa ne razumije o BiH, ma tko to bio. Ovdje ne govorim konkretno o Incku, već o bilo kome tko tako misli. Takvim nastupom mi branimo i gradimo BiH. Niti jedna ideja koju smo iznijeli o unutarnjem uređenju BiH nije išla ka rušenju BiH, već naprotiv, ka njezinoj stabilnosti, jer drugačije ova zemlja ne može preživjeti. Uvjeren sam da će doći vrijeme kada će i predstavnici međunarodne zajednice uvidjeti da je potrebno što prije se uhvatiti u koštac s tim problem. Pomalo je uvredljivo da vas onaj tko vam nameće protuustavna rješenja, bilo da govorimo o Mostaru ili poništenju odluka Središnjeg izbornog povjerenstva, optužuje za rušenje BiH. Dok sam živ, ja ću raditi za ovu zemlju, da u njoj žive bolje svi građani, a ne samo Hrvati.
NN: Izjave većine stranih ambasadora u BiH govore u prilog tvrdnji kako su BiH potrebne određene promjene, bilo da je riječ o rekonstrukciji Federacije ili nečem drugom. Imamo situaciju da ambasadori pričaju jedno, a visoki predstavnik drugo. Šta je zapravo stav međunarodne zajednice prema reformama u BiH danas?
ČOVIĆ: U proteklih petnaestak dana ja sam razgovarao s većinom visokih diplomata u BiH i uvjeren sam da se svi oni slažu kako ovako BiH ne može dalje funkcionirati i kako moramo naći neka nova rješenja koja će osigurati jednakopravnost sva tri naroda. Drugo je pitanje kako doći do tih rješenja i mi unutar BiH ćemo se morati o tome dogovoriti. Poštujem ja to što nam predstavnici međunarodne zajednice žele pomoći, ali iskustvo iz proteklih sedam-osam godina nam govori da gdje god nismo napravili domaći dogovor i kompromis unutar BiH, svi projekti su pali. Unutar BiH će morati priznati bošnjački narod da ovdje postoji hrvatski narod, koji je suveren i konstitutivan na cijelom prostoru BiH. To mu nitko ne može oduzeti. Neki bi voljeli da mi to mnogo radikalnije tražimo, ali smo dobro naučili tu školu u zadnjih 15 godina komunikacije i suradnje s međunarodnom zajednicom. HDZ BiH je danas moderna europska stranka koja želi pravično pokazati da se korištenjem ustavnih ovlasti može boriti za jednakopravnost i traženje novih rješenja. To nam nitko u svijetu ne može osporiti, jer tražimo ništa drugo do zaštitu svojih građanskih, nacionalnih, kolektivnih prava.
NN: Podržali ste zatvaranje OHR-a. Očekujete li da će do toga doći u skorije vrijeme?
ČOVIĆ: Uvjeren sam da građani BiH trebaju odlučivati tko će ih predstavljati u svim institucijama. Nismo mi ti koji su postavili OHR i dali mu ulogu koju su mu dali, ali vrlo jasno sugeriramo da je model na kojem funkcionira OHR davno potrošen i da više nije u funkciji napretka BiH. I zbog toga je naš stav bio da se on mora transformirati i što prije to uradimo, izbjeći ćemo zamke koje nam se stalno pojavljuju da imamo politiku u kojoj neki misle da će preko OHR-a lakše ostvariti svoje ciljeve. Do sada je to bilo dominantno u bošnjačkoj politici. Ja sam uvjeren da će PIC razmotriti mogućnost da se ova institucija transformira, a da se svi mi više okrenemo europskom putu. U svakom slučaju, mislim da OHR ne bi trebao donositi nikakve nove odluke o BiH. Jednostavno se mi moramo natjerati da prihvatimo da OHR neće više nametati odluke i da mi moramo unutar BiH tražiti kompromise i dogovore.
NN: U kontekstu rekonstrukcije FBiH SNSD je zatražio autonomiju za četiri opštine u kojima su Srbi činili ili čine većinsko stanovništvo. Šta znači autonomija u Federaciji?
ČOVIĆ: To su pristupi, modeli koji možda imaju neku taktičku ulogu da neke druge probleme stave u drugi plan. No, istodobno ova ideja otvara prostor za niz drugih, sličnih ideja na čitavom prostoru BiH. I ukoliko je ta ideja u funkciji rješenja i ravnopravnosti tri naroda u BiH, nemam ništa protiv nje. Ali to uistinu znači da sutra u nekom mjestu ili općini možete s istom idejom pristupiti ovoj problematici. Ja to shvaćam kao izraz želje ljudi koji žive u tim općinama i čine danas uvjerljivu većinu, da je to šansa da možda kapitaliziraju svoju političku poziciju. To je njihovo legitimno pravo, kao što je naše legitimno pravo da se borimo za svoju teritorijalnu i svaku drugu ravnopravnost sa drugim narodima.
NN: Na kraju, mislite li da će na sastanku “šestorke” sljedeće sedmice biti postignut zajednički dogovor koji bi obezbijedio pozitivne pomake u iduće dvije godine?
ČOVIĆ: Mislim da možemo puno toga napraviti. To je jedna šansa da pošaljemo jednu poruku, prvenstveno PIC-u, koji zasjeda nekih sedam dana kasnije, da smo spremni zajednički riješiti pitanja kao što je provedba presude “Sejdić i Finci”. Bez obzira koliko kasnimo, ja sam uvjeren da možemo napraviti jedan zamah, jer ćemo razgovarati i o gospodarskim i svim drugim pitanjima. Naravno, želimo jasan stav da svi podrže rekonstrukciju Vlade Federacije, jer i to je uvjet da se ostvari pomak u cijeloj BiH. Ljubić i ja smo dogovorili zajednički nastup, a podržavamo i dogovor koji je postignut na relaciji između bošnjačkih i srpskih stranaka. Imamo puno toga zajedničkog što možemo pokazati i Vijeću za provebu mira.
Saradnja RS i FBiH
NN: Postoje li mogućnosti za veće povezivanje FBiH i RS na nekim zajedničkim privrednim projektima? Vidite li tu šansu?
ČOVIĆ: Kako da ne. I u razgovoru s Miloradom Dodikom sam došao do toga da nam je svima jasno kako moramo imati jedinstven ekonomski prostor. Iako se mnogi neće sa mnom složiti, jer se teško živi u svim dijelovima BiH, ali Republika Srpska je napravila ogroman iskorak kada je u pitanju gospodarska infrastruktura. U Federaciji imamo potpuno drugačiji pristup i ja sam uvjeren da je taj zamah u RS šansa i za Federaciju. Nedavno sam u Banjaluci s Miloradom Dodikom imao upravo razgovore o tim gospodarskim temama, kako ljude ohrabriti da zajednički nastupaju u nekim projektima, na međunarodnim tenderima i slično. Naš je cilj osigurati ujednačen razvoj svih dijelova BiH i da naše tvrtke zajedničkim nastupom dobiju priliku sudjelovati u velikim projektima.